Europskoj komisiji upućeni su paketi mjera koje je, pet mjeseci od osnivanja, razradilo Vladino povjerenstvo za analizu poslovanja državnih agencija, zavoda i drugih javnih ustanova. Cilj je 10-postotno smanjenje troškova. Analizirano je poslovanje 181 ustanove, koje bi predloženim mjerama već ove godine lanjskih 10,34 milijarde kuna rashoda trebale ublažiti uštedom većom od 1,1 milijardu kuna. Najveće uštede predviđene su u setu mjera za smanjenje materijalnih rashoda, i to u dijelu izdvajanja za intelektualne usluge i za službena vozila.

Za intelektualne usluge lani su promatrane ustanove platile 303,5 milijuna kuna, i to za autorske honorare, ugovore o djelu, odvjetničke i usluge agencija i student servisa, dok je zanimljiv podatak da je od navedenog iznosa na znanstveno-istraživačke usluge utrošeno samo četiri posto. Povjerenstvo je zabrinuto jer upravo agencije koje imaju nakvalitetniji kadar troše najviše na intelektualne usluge, a uočljiva su i visoka izdvajanja nacionalnih i parkova prirode za outsourcing. Inače, navedeni iznos za intelektualne usluge u javnim ustanovama doseže razinu od čak 9,5 posto rashoda za zaposlene, a zadatak koji im se nalaže jest da se ta stavka limitira na najviše 2 posto.

Samo 50-postotnim smanjenjem izdvajanja za intelektualne usluge u agencijama, centrima i nacionalnim parkovima sačuvat će se 107 milijuna kuna, a držanjem konačnog cilja od 2 posto moguće su uštede na srednji rok i do 300 milijuna godišnje. Rezanje troškova u dijelu službenih vozila dobilo je poseban prostor u analizi. Utvrđen je prevelik broj službenih automobila, i to onih visoke vrijednosti, u odnosu na broj zaposlenih i broj ustanova. Ukupno 144 ustanove od analiziranih imaju 1534 automobila, po jedan na 20 zaposlenih. U prosjeku su vozila stara 7,5 godina. Dvije agencije nabavile su vozila vrijedna 450, odnosno 520 tisuća kuna, a visoke vrijednosti bile su i kupnje vozila za dva muzeja, tri nacionalna parka i tri lučke uprave…

Nacionalnim parkovima zamjereno je da nisu istodobno nabavljali vozila za prijevoz turista. Uočen je kod svih službenih automobila visok broj prijeđenih kilometara, što upućuje na zaključak da se koriste za privatne potrebe. Stoga se Vladi predlaže reguliranje vrijednosti vozila koja se nabavljaju, a limit za nabavu osobnih automobila ubuduće bi bio 170.000 kuna, uz pretpostavku da se vozilo nabavlja svakih osam godina. Treba utvrditi i tko od rukovodećih struktura može dobiti službeno vozilo, te treba li jedna agencija ili centar imati uopće više od jednog ili maksimalno dva auta. Preporuka je i da se u nekim pravnim osobama znatno smanji broj vozila: HRT, primjerice, ima 238 vozila, čija je nabavna vrijednost u prosjeku 265 tisuća kuna.

NP Plitvička jezera ima 100 vozila nabavljenih po 316 tisuća kuna, a za razliku od HRT-a, kod kojeg se mora voditi računa o tome da se ne ugrozi poslovanje, za Plitvice je sugestija da se proda čak 70 posto vozila. Po broju vozila odskaču još Hrvatske vode (107), Fina (86), Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (47), te Hrvatski zavod za zapošljavanje (37). Kada bi na 25 zaposlenih u prosjeku imali jedan automobil vrijedan do 170 tisuća kuna, javne ustanove uštedjele bi 130 milijuna kuna, odnosno i više računaju li se troškovi goriva, osiguranja, registracije i servisa. Zanimljivo je i da 37 javnih ustanova uopće nema službene automobile, poput Ekonomskog i Instituta za javne financije te instituta za međunarodne odnose, za povijest umjetnosti,… 

Ujednačiti otpremnine
Sustav plaća i nagrađivanja drugo je važno područje u kojem se vidi prostor za velike uštede. Za plaće je važno da se ove institucije uključe u sustav centralnog obračuna plaća (COP), u kojemu je sada njih 121 s 15 tisuća zaposlenih od 181 analizirane s 26 tisuća zaposlenih. U COP Povjerenstvo nalaže uvesti i one s visokim plaćama poput CarNet-a, Hrvatskih voda, lučkih uprava i zaklada. Uštede na plaćama moguće su u visini 90 milijuna kuna, no prostor ušteda posebno je detektiran u dijelu dodataka na plaće. Prije svega u dodacima za hranu, za koje, primjerice, HRT godišnje izdvaja 20,5 milijuna, a Fina 15 milijuna kuna. Traži se i ukidanje isplate božićnica, regresa, raznih bonusa i stimulacija na plaće, na čemu se može uštedjeti gotovo 30 milijuna kuna.

Među ostalim se savjetuje da se kao plaća ubuduće evidentira i praksa korištenja službenih vozila u privatne svrhe, a propisima bi se trebala utvrditi jednaka ustrojstva javnih službi i tretman dodataka na plaće. Treba inzistirati i na temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe, a zakonski ujednačiti isplate otpremnina u slučaju prijevremenog raskida ugovora o radu. Značajne uštede moguće su i za najam ureda, na izdatcima za tekuće i investicijsko održavanje, a poseban naputak daje se za veću koordiniranost u postupcima nabave, jer se, kako je utvrđeno, sustav centralne javne nabave gotovo i ne koristi. 

Tim za kontroling 
Ministarstvo financija morat će, pak, ustrojiti odjel za financijski kontroling svih ustanova, s time da se predlaže da to ne bude novo zapošljavanje, nego da se postojeće radnike iz poreznog, inspekcijskog i revizorskog sustava prebaci i doškoluje za taj posao. Taj tim bi pratio i uspoređivao njihove rezultate i efikasnost. Uvest će im se i jedinstveni kriteriji planiranja i izvještavanja javnosti o radu i izvršavanju njihovih planova i strategija, odnosno morat će donositi plan rada za iduću godinu do kraja tekuće godine. Nova pravila trebaju uslijediti i za definiranje statusa institucija i ujednačavanje postojećih propisa o poslovanju, sistematizaciji radnih mjesta, veličini i izboru nadzornih odbora, kriterijima nagrađivanja i sankcioniranja odgovornih osoba. Ne može nekima, kako ocjenjuje Povjerenstvo, visinu plaća određivati Sabor, drugima Vlada, a trećima interni akti. 

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ništa od spajanja Hanfe i AZTN-a

Bruxellesu dovoljno ako se od 60 agencija spoji njih 10%

Veliku buru popodigle su i nove najave spajanja i gašenja pojedinih institucija. Neki od prijedloga, kako je jučer ustvrdio ministar financija Boris Lalovac, neće se provesti, točnije, spajanje HRT-a i Hine te AZTN-a i Hanfe. "Povjerenstvo je predložilo spajanje nekih agencija, što ne znači da ćemo prihvatiti sve prijedloge ili da su sva ta spajanja moguća", kazao je Lalovac, dodajući da bi Bruxelles bio zadovoljan ako se od 60 agencija spoji njih 10-ak posto.

Upitnici problem

Neki su pogrešno zbrajali 

Velik problem na koji se u izviješću žali Povjerenstvo bilo je neadekvatno popunjavanje upitnika, pa su neke institucije pogrešno zbrajale pojedine pozicije, zaboravljale znamenke, pa su odstupanja brojki bila i za nekoliko desetaka milijuna kuna. Sama anketa izazvala je, pak, reakcije institucija, od ljutnje do panike zato što su predmet istraživanja, ali i, kako je navedeno u pojašnjenju, i zbog toga što se anketa provodila potkraj godine, kad pripremaju i druge izvještaje, ali i kad zaposlenici planiraju godišnje odmore.

Četiri mjesta uštede

• Plaće i nagrađivanja u javnom sektoru – 187 mil. kuna
• Službena vozila, najam ureda, intelektualne usluge – 530 – 780 mil. kuna
• Spajanja i ukidanja pojedinih institucija – 62 mil. kn kratkoročno i 110 mil. kuna godišnje u srednjem roku
• Kontrola rashoda pravnih osoba u vlasništvu države – od 100 do 150 mil. kuna odmah i potom godišnje oko 100 mil. kuna