Bolnice u državnom vlasništvu za ožujak imaju na raspolaganju manje novaca u odnosu na veljaču i to za 4,54 milijuna kuna.

Odlučilo je to Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na sjednici u srijedu s obrazloženjem kako je riječ o usklađivanju s državnim proračunom budući da je u siječnju bolnicama isplaćeno više novaca od jedne dvanaestine predviđene u proračunu. No, odluka o smanjenju po prvi se puta ne odnosi i na županijske bolnice čiji su limiti ostali na razini veljače. Takva je odluka, objašnjavaju u administraciji, donesena jer su se županijske bolnice našle u velikim problemima što zbog nagomilanih dugova, a što zbog primjene novog kolektivnog ugovora koji im je povećao ukupna izdavanja za plaće. Na dan 31. prosinca 2012. godine dugovi županijskih bolnica iznosili su 809 milijuna kuna, od čega na dugove starije od 180 dana otpada 270 milijuna kuna, a na dugove starije od godinu dana 253 milijuna kuna.

Županijske su bolnice na dnu, kaže naš sugovornik, i bilo kakvo smanjenje za njih bi bilo pogubno. Naime, prema informacijama kojima raspolažemo, pojedine su bolnice u situaciji da cijeli limit troše na plaće, a nekima, poput Čakovečke bolnice, limiti niti nisu bili dovoljni za isplatu siječanjskih plaća. U takvim situacijama logično se nameće pitanje s čime onda bolnice liječe ljude jer ako se sve potroši na plaće, otkuda novac za lijekove, potrošni medicinski materijal i sve ono što im je potrebno za pružanje zdravstvene zaštite pacijentima. Da je situacija poprilično ozbiljna, može se zaključiti i iz obrazloženja odluke Upravnog vijeća. Naime, u odluci se navodi da se ‘privremeni limiti bolnica i nadalje smanjuju u odnosu na prethodni mjesec, a navedeno bi se smanjenje moglo odraziti na izvršavanje Plana i programa mjera zdravstvene zaštite’. Drugim riječima, smanjenje limita ozbiljno ugrožava osnovnu bolničku djelatnost, a to je liječenje pacijenata.

Manje novaca u odnosu na veljaču i to za 1,07 posto dobio je i riječki KBC, ali je njihovo smanjenje u odnosu na ostale državne bolnice manje. Razlog je taj što je Rijeka preuzela 12 pacijenata iz Delnica nakon što je u tom gradu zbog smanjene cijene dijalize i financijskih gubitaka tvrtka Fresenius Medical Care zatvorila centar za dijalizu. Pacijenti to nisu dobro prihvatili, a najteže je to podnio 82-godišnji Ž. B. koji je prije nekoliko dana pokušao suicid. Iako su se na razini lokalne samouprave, tvrtke Fresenius i HZZO-a vodili razgovori kako bi se pokušalo naći rješenje da se centar za dijalizu u Delnicama ponovno otvori, to se očito neće dogoditi jer je HZZO već donio odluku o prebacivanju pacijenata u Rijeku. U HZZO-u kažu da će KBC-u Rijeka plaćati po istoj cijeni kao i ostalim bolnicama odnsono 783 kune za jedan postupak. “Jedan pacijent mjesečno obavi 13 postupaka dijalize, dakle 156 dijaliza godišnje što iznosi 122.148 kuna za jednog pacijenta za sve postupke u godini dana”, kažu u HZZO-u dodajući da će toliko plaćati i Rijeci.

No, osim skuplje cijene dijalize, HZZO će morati snositi i troškove transporta, a procijenjuju da je riječ o mjesečnom iznosu od 7000 do 8000 kuna. Sanitetski prijevoz, kažu u HZZO-u, bit će organiziran na način da jednom vožnjom na dijalizu može otputovati tri do četiri pacijenta i na taj način će prijevoz biti osiguran za desetero pacijenata dok će se dvoje pacijenata u Rijeku voziti javnim prijevozom.