Već na isteku prve trećine godine rashodi državnog proračuna premašili su 50 milijardi.

U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine to je gotovo šest milijardi kuna ili 13 posto više. I izvornim je planom proračuna za 2020. bio predviđen porast rashoda, ali na godišnjoj razini plan je predviđao povećanje za 5 posto ili sedam milijardi kuna.

Dakle, iako su proračunski učinci zatvaranja dijela ekonomije s ciljem sprječavanja širenja bolesti Covid-19 daleko vidljiviji na strani prihoda, a u Katančićevoj prilikom rebalansa nisu povećavali originalni plan rashoda (ostao je na 147,3 milijardi), u izvršenju proračuna zaključno s travnjem vidljiv je pečat koronakrize.

Postotnim povećanjem u odnosu na 2019. ističe se, primjerice, Ravnateljstvo za robne zalihe. U razdoblju siječanj-travanj lani njegovi su rashodi bili 20,5 milijuna, a ove godine premašili su 443 milijuna kuna, što je ujedno oko 73% cjelogodišnjeg plana.

Zbog mjera pomoći gospodarstvu (kroz programe HBOR-a) i dinamika rashoda Ministarstva financija je malo ubrzana i na isteku prve trećine godine je na 42 posto plana za cijelu 2020 godinu. Istodobno, kod Ministarstva rada i mirovinskog sustava povećanje rashoda je u apsolutnim iznosima najveće.

U prva četiri lanjska mjeseca iznosili su 15 milijardi, a ove godine su premašili 17,1 milijardu. To je najvećim dijelom rezultat prve tranše potpora za plaće zbog kojih su na poziciji HZZ-a rashodi povećani s lanjskih 770 na 2,38 milijardi.

Mjere za ublažavanje gospodarske krize i prateće usporavanje gospodarske aktivnosti daleko više su se odrazile na prihodnu stranu proračuna (u prvom redu na porezne prihode), a preliminarni podaci upućuju da je u prva 4 mjeseca proračunska rupa iznosila oko 9,3 milijarde.