Ljudi od utjecaja, iz politike i financija, uvijek su bili vezani uz Hrvatski teniski savez. Nekad su to kao predsjednici Upravnog odbora bili Suad Rizvanbegović, poznat kao prvi čovjek Croatia osiguranja, HNS-ovac Radimir Čačić, zatim šef Zagrebačke banke Franjo Luković, a trenutačno Savezom predsjedava bivši ministar financija Zdravko Marić, dok je dopredsjednik guverner HNB-a Boris Vujčić.

Tim više zanimljiva je analiza i ocjena koju je na rad HTS-a dala Državna revizija. Pročešljali su HTS-ove knjige početkom ove godine, koje se uglavnom odnose na 2023., a zaslužile su uvjetno mišljenje.

Razvila se polemika

Tu ocjenu HTS je dobio zbog toga što pojedini prihodi i rashodi nisu evidentirani u poslovnim knjigama, niti iskazani u financijskim izvješćima na računima propisanim računskim planom za neprofitne organizacije, a pojedini podaci o rashodima evidentirani u poslovnim knjigama, utvrdili su revizori, nisu istovjetni podacima iskazanima u financijskim izvješćima.

Nezadovoljni su i samom predajom financijskog izvješća za 2023. Savez ga je, naime, u predviđenom roku, u veljači 2024., predao Fini i objavljen je putem Registra neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija, ali ga prije toga nije usvojila Skupština, nego je to učinjeno nekoliko mjeseci kasnije, tek u lipnju. Oko tog slučaja razvila se i polemika između revizora i HTS-a, jer se HTS u svom odgovoru poziva na mišljenje Ministarstva financija, prema kojemu, kao neprofitna organizacija, nije obvezan dobiti suglasnost Skupštine prije predaje izvješća. Revizori, pak, pravdaju svoj stav time što Statut HTS-a predviđa najprije usvajanje, a potom predaju izvješća Ministarstvu financija, te ostaje pri tom stavu.

Uvjetno mišljenje HTS je zavrijedio i u segmentu usklađenosti poslovanja, a među ostalim utvrđeno je da je u lipnju prošle godine promijenjen Statut Saveza, ali da do obavljanja revizije Skupština nije donijela poslovnike o svom i radu Nadzornog odbora, a Upravni odbor Poslovnik o svome radu. Među ostalim, Skupština nije usvojila Godišnji plan rada za 2023. (usvojen je samo Financijski plan), niti je u vrijeme kada su revizori boravili u HTS-u, bio podnesen na usvajanje.

Financijskim planom poslovanja prihodi su planirani na razini od 2,21 milijuna eura, a rashodi na 1,49 milijuna, a na kraju je uprihođeno 3,29 milijuna ili 49 posto više, a rashodi su rasli još i više (102%), te su premašili 3 milijuna eura. Iz podataka se iščitava da su povećanju prihoda pridonijele veće donacije, a na drugoj strani najviše rasli financijski rashodi. Revizori osim lošeg planiranja zamjeraju HTS-u i to što izmjene i dopune Financijskog plana za 2023. još nisu donesene.

Tvrtke ne doniraju

Bivši ministar financija Zdravko Marić kao predsjednik Saveza odgovoran je za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog plana i financijskog izvješća Skupštini, a njegov mandat započeo je u listopadu prošle godine, nakon odlaska Nikoline Babić, pa se podaci obuhvaćeni u ovom izvješću ne odnose na njegov mandat.

Iz objava na web stranicama i novijih podataka, vidljivo je da je lani HTS lani imao manji prihod nego u 2023. (2,44 mil. eura), a rashodi su bili veći (2,55 mil.), te je 2024. završena s minusom. Za 2025., pak, očekivanja su da će prihodi biti na razini od 2,51 milijuna eura, a rashodi 2,14 milijuna. I u 2022. brojke su otprilike na toj razini, pa sve upućuje da se u 2023., koju problematizira Državna revizija, radilo o izvanrednom odskakanju u prihodima i rashodima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz izvješća se doznaje i da najveći dio prihoda HTS-u i dolazi od donacija (1,9 milijuna eura), a lani je njihov rast najvećim dijelom zasluga prihoda od Međunarodne teniske federacije za rezultate koji su ostvareni u Davisovu kupu u Malagi 2022., te Rijeci i Splitu 2023., kao i od Ministarstva turizma i sporta za grupnu fazu natjecanja u Davisovu kupu u Splitu 2023.

Od prodaje ulaznica HTS uprihodi 26 tisuća eura, a od sponzorstava 279 tisuća eura, i to uglavnom s osnova zaključenih ugovora o marketinškoj suradnji s tri pravne osobe. Značajnu potporu predstavljaju prihodi od Hrvatskog olimpijskog odbora (898 tisuća), dok se od članarina ‘ubere’ 150 tisuća, a od donacija tvrtki i drugih pravnih osoba svega 4 tisuće, i to od Turističke zajednice grada Osijeka. Prema podacima iz izvješća revizije, Savez je imao registriranih 3010 igrača, 132 kluba, 155 sudaca, 150 trenera, te 17 županijskih i Zagrebački teniski savez, a imao je 9 zaposlenih.