Nastavlja se, više-manje, stabilan rast plaća u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u veljači je prosječno isplaćena neto plaća premašila 1400 eura te je iznosila 1416 eura. Nominalno je to rast od 1,7 posto na mjesečnoj razini dok su na godišnjoj razini građani u veljači u prosjeku primili 13,5 posto veću plaću nego u istom mjesecu lani.

Najnovija statistika otkriva da se ne smanjuje pritisak na rast plaća kojem su, osim pozitivnih gospodarskih trendova, doprinijeli i utjecaji vezani uz nedostatak radnika i visoku inflaciju, ali i povećanje plaća u državnom i javnom sektoru koje je raslo brže nego u privatnom sektoru. Podaci DZS-a otkrivaju i da javni sektor prednjači u rastu broja zaposlenih.

Unatoč rastu plaća, ostaje činjenica da građani još uvijek osjećaju veći udar rasta troškova života (+3,7 posto posljednjih godinu dana) od egzistencijalne sigurnosti koja bi trebala doći s rastom plaće. Prevladava dojam da plaće ne prate rast troškova.

Najbolje u farmaciji
Da nije lako pokriti osnovne životne potrebe govori podatak državnih statističara o medijalnoj neto plaći isplaćenoj u veljači. Plaća koju prima polovina svih zaposlenih iznosi 1175 eura što je, za razliku od prosječne neto plaće, 2,1 posto niže na mjesečnoj razini te 12,5 posto više na godišnjoj.

Rasla je i prosječna mjesečna bruto plaća koja je s nominalnih 1964 eura viša dva posto u odnosu na siječanj. Najviše plaće zaradili su zaposleni u farmaceutskoj industriji. Njima je u veljači na račune isplaćeno prosječno neto 3624 eura. Na drugoj strani, onoj najmanje atraktivnoj u Hrvatskoj, su zaposleni u tekstilnoj industriji. Oni koji proizvode odjeću u veljači su u prosjeku zaradili 920 eura neto, što je oko 170 eura više od zakonom propisane minimalne plaće, ali i četiri puta manje od onoga što su u prosjeku primili zaposleni u farmaceutskoj industriji.

Prosječna isplaćena neto plaća u veljači u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najveći broj radnika u Hrvatskoj (više od 230 tisuća) iznosila je 1330 eura te je na godišnjoj razini rasla manje od državnog prosjeka (12,6 posto).

Plaća u drugoj po broju zaposlenih djelatnosti u Hrvatskoj, onoj trgovine u kojoj radi više od 225 tisuća ljudi, iznosila je prosječno 1277 eura te je u godinu dana narasla 10 posto. Dvostruko više, s druge strane, rasla je plaća zaposlenih u obrazovanju koja je u veljači u prosjeku iznosila 1584 eura.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Relativno visok rast plaća u posljednjih godinu dana nije zaustavio nezadovoljstvo njihovim iznosima zaposlenih u srednjim školama. Iako je prosvjed koji je trebao biti održan ovaj petak odgođen zbog smrti pape, sindikati ne odustaju do zahtjeva koji uključuju rast osnovice (947 eura) za 10 posto te, između ostalog, povećanje koeficijenta. U sustavu u kojem prevladavaju visokoobrazovani smatraju da zaslužuju više.

Raste javni sektor
Uz plaće DZS je objavio podatke i o ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj za ožujak. Kao i kod plaća i u ovom području bilježimo pozitivne trendove. Njihov je broj na mjesečnoj razini narastao 0,3, a na godišnjoj razini 1,9 posto na 1.699.426 ljudi. Broj zaposlenih u pravnim osobama (koji čine 86 posto ukupno zaposlenih), rastao je na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,2 te 1,8 posto).

Tek je u rijetkim djelatnostima na godišnjoj razini došlo do pada broja zaposlenih. To se dogodilo u poljoprivredi u kojoj se broj onih koji se bave proizvodnjom hrane smanjio 2,4 posto, potom prerađivačkoj industriji (minus od 2,2 posto), djelatnostima vezanima uz nekretnine (minus od 3,3 posto) te financijama i administrativnim poslovima (0,3 posto).

Najviši rast broja zaposlenih zabilježen je u sektoru ostalih uslužnih djelatnosti koji uključuje sindikate i razne udruge i gospodarsko-interesna udruženja (+9 posto) te u javnim službama (u obrani i socijalnom osiguranju za pet posto, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi za pet posto).

Unatoč pozitivnim trendovima u broju zaposlenih posljednjih par godina ostaje činjenica da je stopa zaposlenih u Hrvatskoj niža od europskog prosjeka (73,6 prema 75,8 posto), što znači da je veliki broj radno sposobnog stanovništva izvan tržišta rada.