Kao i većina članica Europske unije i eurozone, Hrvatska je 2022. zaključila s boljim proračunskim saldom opće države i daljnjim padom razine državnog duga mjerenog udjelom u bruto domaćem proizvodu.

Poboljšanje fiskalne slike očitovalo se u ostvarenom suficitu od 0,4% BDP-a umjesto godinu prije zabilježenog (ali i za 2022. planiranog) deficita.

Boljom od očekivanja pokazala se i dinamika omjera duga i BDP-a koji je smanjen za čak 10 postotnih bodova, na 68,4 posto, pokazuje prvo od dva izvješća o proračunskom manjku i državnom dugu koja tijekom godine nacionalni statistički uredi dostavljaju Eurostatu u okviru fiskalnog nadzora Europske komisije.

Iz minusa u plus
Navedenom ishodu nemalo je pridonijela visoka inflacija. Osim poduzetnika koji su povećali profitne marže, inflacija je “godila” i državi, s jedne strane kroz punjenje proračuna, a s druge kroz “obezvrjeđivanje” državnih dugova u odnosu na nominalni BDP.

Suficit konsolidirane opće države prošle je godine dosegnuo gotovo 2 milijarde kuna, dok je godinu prije zabilježen deficit od gotovo 11 milijardi ili 2,5 posto BDP-a. Posljednji put država je fiskalni suficit imala 2019.

Imajući u vidu razmjerno izdašne fiskalne poticaje koji su lani ponajprije bili potaknuti ruskom agresijom na Ukrajinu i njezinim posljedicama na opskrbne lance i cjenovne pritiske, u takvim uvjetima (uvažavajući i blagotvorno djelovanje inflacije na porezne prihode poput onih od PDV-a) ostvareni suficit mogao bi mogao bi upućivati na to da je fiskalna politika zapravo bila relativno restriktivna.

U DZS-u ističu kako je velik utjecaj na iznos lanjskog suficita imao za čak 11,6 milijardi kuna povoljniji saldo samog državnog proračuna. Poreza na proizvodnju i uvoz prikupljeno je kažu, 94,44 milijarde kuna (prema metodi vremenskog prilagođavanja) ili 13,6 posto više nego godinu prije, tekućih poreza na dohodak i bogatstvo prikupljeno čak 37,4 posto više, a neto socijalnih doprinosa slilo se 12,8 posto više nego u 2021.

Na rashodnoj strani fiskalni poticaji očituju se kroz povećane rashode za subvencije. Kamatni rashodi pak lani su dosegnuli 7 milijardi kuna odnosno oko 250 milijuna (3,5%) više nego godinu prije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, u kontekstu ostvarenog suficita valja primijetiti da je lani zabilježen osjetan pad izdataka opće države za investicije, za 6,8 posto, na nešto više od 19,1 milijardi kuna, pri čemu neki analitičari smatraju kako to ponešto govori i o slabašnim investicijskim aktivnostima grada Zagreba.

S aspekta državnih financija i duga svakako je važno i to što su prošle godine “sjele” i dvije tranše bespovratnih EU sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Kad je riječ o konsolidiranom dugu, iako je on i lani povećan, i to za 3,4 milijarde kuna, na 347,2 milijarde, u relaciji s BDP-om njegova razina prošle je godine smanjena sa 78,4 na 68,4 posto BDP-a.

Usporedba po državama
U odnosu na vrhunac iz oštrim gospodarskim padom obilježene 2020. u samo dvije godine omjer duga Hrvatske spustio se za čak 18,6 postotnih bodova BDP-a, premda je u tom razdoblju sam njegov iznos porastao za oko 16,5 milijardi kuna.

Među državama članicama EU lani su za više od 10 postotnih bodova razinu duga smanjili još Grčka (-23,3 bodova), Cipar (-14,7), Portugal (-11,5) i Irska (-10,7). No, dok je u slučaju Irske on time pao ispod 45 posto BDP-a, u Grčkoj i Portugalu i s tolikim smanjenjima dug je veći od BDP-a (grčki je na 171 posto, a portugalski 114 posto). Ciparski više nije, ali je na i dalje visokih 86,5 posto BDP-a.

U odnosu na zemlje srednje i istočne Europe s kojima se obično uspoređujemo, razina državnog duga Hrvatske i dalje je uglavnom viša. Primjerice, Slovačka je na 57,8 posto, Poljska, Rumunjska i Češka su ispod 50, Bugarska na samo 23 posto. U Sloveniji i Mađarskoj, koje su još preklani imale nižu razinu duga ona je sad nešto viša (70 i 73 posto).

Najniži omjer državnog duga i BDP-a zabilježen je u Estoniji (18,4%), a ispod 40 posto BDP-a je u još pet zemalja, među kojima su i dvije iz “gornjeg doma” prema stupnju razvoja (Danska i Švedska). Trinaest članica premašuje “maastrichtsku” granicu od 60% BDP-a, a u šest dug premašuje BDP, među kojima su i neke od najvećih ekonomija EU, poput Italije, Francuske i Šanjolske.