Drvna je industrija i 2015. potvrdila golem potencijal: kroz izvoz je plasirala asortiman u vrijednosti milijardu i 50 milijuna eura, dok je kroz uvoz namještaja i drvnih proizvoda zabilježen trošak od 503 milijuna eura.

S ostvarenim suficitom od 547 milijuna eura u vanjskotrgovinskom poslovanju i 10% udjela u izvozu svrstala se u sam vrh hrvatskog gospodarstva. I sve je to odradila uglavnom vlastitim snagama, angažiranjem samih poduzetnika iz te branše jer država i dalje baš i ne prepoznaje da je riječ o djelatnosti koja ima vrlo ozbiljan potencijal rasta. Iz mandata u mandat oni koji sudjeluju u kreiranju razvojnih politika u okviru nacionalnog gospodarstva sustavno zanemaruju taj sektor.

O kakvom je nemaru riječ, govore činjenice poput one da ta djelatnost još uvijek nema zakonski okvir koji bi jamčio dugoročni održivi razvoj, odnosno naglasio strateški značaj drvoprerađivačkog sektora s obzirom na to da u svoje proizvode ugrađuje 95 posto sirovine iz lokalnog okruženja, a samo pet posto iz uvoza. O vrhunskoj kvaliteti slavonskog hrasta i nužnosti bolje zaštite te cerificiranja i europski vrapci sve znaju, ali ne i zakonodavac u RH. I javna nabava velika je boljka, u nedavno obnovljene studentske domove ugrađena je slovenska drvenarija, a još se pamti i uvoz podnih obloga za 10-ak  sportskih dvorana iako hrvatski parketari drže četvrto mjesto svjetske ljestvice.

Ili, Hrvatske šume nisu javna ustanova već trgovačko društvo pa licitacijama i sječom na panju, koja će ove godine iznositi više od 600 tisuća kubika, uz blagoslov politike nabijaju dobit i skupom sirovinom ruše konkurentnost drvnog sektora. To je navodno dijelom razlog što je u strukturi izvoza namještaj lani pao sa nekadašnjih 35 na 30 posto. Ceh prvo privatizacije, a potom i recesije platio je naravno i drvni sektor. S tržišta su nestale mnoge, nekada uspješne tvrtke, no neke među njima ipak su uspješno izronile iz poslovnih problema.

U toj skupini svakako vrijedi izdvojiti vinkovačku Spačvu koja nakon predstečaja povećava prihod, zaposlenost i izvoz te Drvnu industriju Čazma koju je u stečaju preuzeo talijanska grupacija Florian i nakon ulaganja fokus je usmjerila na proizvodnju namještaja za hotele. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u razred deset najvećih tvrtki po prihodu ušle su: Prima, Šerif Export-Import, Kronospan CRO, Cedar, Spačva, A.M.S.-Biomasa, Tvin, Spin Valis, DI Klana i Promming.

1. Prima je 2014. zaključila sa 364 milijuna kuna prihoda i tek milijun kuna dobiti. Oko 30 posto proizvodnje izvozi uglavnom na tržišta EU. Vlastitu maloprodaju razvili su u Hrvatskoj i Makedoniji, a ove godine okreću se i Sloveniji. U portfelj su nedavno uključili i DI Brestovac, nakon investiranja namjeravaju proizvoditi masivni namještaj uz zapošljavanje 300-tinjak radnika.  

2. Šerif export-import lani je iskazao 275 milijuna kuna prihoda, 61 milijun više nego godinu prije, te gotovo 18 milijuna neto dobiti. U izvoz su tijekom 2014. plasirali asortiman u vrijednosti 208 milijuna kuna, poglavito je riječ o izvozu bukove rezane građe i elemenata na tržište Egipta, Kine i Vijetnama. U tvrtki ističu kako u izvoz uspješno plasiraju i robu iz najniže, C klase.

3. Kronospan CRO čija je osnovna djelatnost proizvodnja iverica i iza koje stoji inozemni kapital kroz tvrtku KHS registriranu na Cipru, između listopada 2014. i rujna 2015. (poslovna godina), ostvario je 196 milijuna kuna prihoda, 20-ak milijuna manje nego godinu prije. Pala je i dobit sa 6,8 na lanjskih 5,3 milijuna kuna. Više od 60 posto proizvodnje završava u izvozu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

4. Cedar se bavi proizvodnjom i izvozom bukove građe na tržišta Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, Indije, Dalekog istoka te Europe. U modernu pilanu i sušaru investirali su 30 milijuna eura i time ušli u krug tri najveće pilane u EU. U 2014. prihod je dosegnuo 191 milijun kuna, od toga je kroz izvoz realizirano čak 174 milijuna, uz dobit od osam milijuna kuna.

5. Spačva je nakon uspješno provedene predstečajne nagodbe i restrukturiranja tvrtke 2015. zaključila sa 167,9 milijuna kuna prihoda uz 6,9 milijuna dobiti. Kroz izvoz je realizirano 73 posto prihoda, gotovo 119 milijuna kuna. S proizvodnjom vrata, parketa i najnovijom peleta Spačva se uspješno nametnula na zahtjevnim EU tržištima. Samo tijekom prošle godine tvrtka je sa 162 nova djelatnika provela i generacijsku obnovu kadrova. I dok je početkom 2014. brojala 580 radnika na kraju 2015. bilo je 738 zaposlenika.

6. A.M.S.-Biomasa za primarnu djelatnost navodi piljenje i preradu drva. Prihod u 2014. dosegnuo je 153 milijuna kuna, a dobit je neznatno prešla dva milijuna kuna. U novim projektima planiraju proizvodnju sječke i energije.

7. Tvin je poznat po asortimanu uredskog namještaja, godinama je jedini iz RH radio neke proizvode za švedsku Ikeu. Tvrtka je 2014. završila sa 120 milijuna kuna prihoda uz skromnih 253 tisuće kuna neto dobiti. Kroz izvoz je ostvareno gotovo 94 milijuna kuna.

8. Spin Valis se domaćem i europskom tržištu nametnuo s asortimanom masivnog namještaja. U 2014. ostvarili su 117,8 milijuna kuna prihoda te 2,6 milijuna neto dobiti. U izvoz su tijekom 2014. prodali proizvoda u vrijednosti gotovo 56 milijuna kuna.

9. DI Klana je od 113 milijuna kuna prihoda u 2014. čak 108 realizirala kroz izvoz. Dobit je te godine iznosila četiri milijuna kuna, a bavi se proizvodnjom namještaja i 59 posto je u vlasništvu stranog kapitala.

10. Promming proizvodi namještaj za poslovne i prodajne prostore. Poslovanje u 2014. godini zaključeno je sa 112 milijuna kuna prihoda i 7,9 milijuna dobiti. I ova tvrtka dosta izvozi, tijekom 2014. kroz taj je kanal ostvareno gotovo 43 milijuna kuna prihoda.