Od prvog travnja ove godine prvi put u povijesti glavni opskrbljivač kućanstava prirodnim plinom neće biti Ina ili njezina tvrtka kćer Prirodni plin.

Kako doznaje Poslovni dnevnik na rasporedu sjednice Vlade već ovoga tjedna mogla bi se naći odluka kojom se ta uloga dodijeljuje Hrvatskoj elektroprivredi. Riječ je o odluci o imenovanju opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, funkcije definirane u nedavno donesenom Zakonu o tržištu plina. Pojednostavljeno, riječ je o tvrtki kojoj će domaći proizvođači plina po reguliranoj cijeni i uvjetima biti obvezni prodavati taj energent, a koji će ona onda, opet po reguliranoj cijeni prodavati lokalnim opskrbljivačima koji snabdijevaju krajnje korisnike. Radi se o poslu koji je dosad obavljala Inina tvrtka Prirodni plin, no u Vladi su odlučili kako će tijekom naredne tri godine to raditi nacionalna elektroenergetska kompanija. Ova odluka važna je iz dva razloga.

Prvi je taj što je njezinim donošenjem faktički Vlada preuzela kontrolu nad domaćim plinskim tržištem, barem što se kućanstava tiče. U naredne tri godine – što je maksimalni rok trajanja ovog režima – cijene plina za kućanstva određivat će Vlada, a tek od 2017. moglo bi doći do liberalizacije. S druge strane, odluku Vlade nemoguće je promatrati mimo pregovora koje vodi s MOL-om. Naime, jedna od glavnih točaka neslaganja upravo je pitanje nepreuzimanja Inina plinskog biznisa, na što se još Sanaderova vlada obvezala ugovorom iz 2009. godine.

Država se tada obvezala kupovati domaći plin po cijeni ruskog plina na granici, a posao je trebao biti realiziran otkupom tvrtke Prirodni plin. Međutim, Jadranka Kosor nije ispoštovala ugovor pa je Prirodni plin ostao Inin. Tvrtka je nastavila prodavati plin opskrbljivačima po reguliranoj, nižoj cijeni, a Ina njoj po višoj 'ruskoj' cijeni. Posljedica je bila to da se u bilanci  Prirodnog plina akumuliralo više milijardi kuna gubitaka. Kako je kasnije zagrebački Županijski sud donio nepravomoćnu presudu prema kojoj je i taj ugovor bio dio Sanaderova korupcijskog aranžmana s MOL-om, Vlada dug ne priznaje. U tim okolnostima u Vladi su očito procijenili da je takav status iznimno rizičan po sigurnost domaće opskrbe plinom te su odlučili aktivirati institut opskrbljivača na veleprodajnom tržištu.

Pri biranju novog glavnog opskrbljivača nisu imali previše izbora. Kako se radi o godišnjem prometu od milijardu i pol kuna, rijetko koja državna kompanija uopće ima dovoljnu likvidnost da to može kontrolirati. HEP u novoj ulozi ne bi trebao ostvariti značajniju zaradu, ali će osjetno povećati prihode i dijelom nadoknaditi negativan trend pada prihoda iz osnovne djelatnosti zbog libaralizacije cijene struje. Ina, pak, ostaje bez važne uloge u plinskom gospodarstvu, no s druge strane bit će oslobođena odgovornosti koje su tvrtku proteklih godina ozbiljno opterećivali a dobit će pouzdanog kupca za značajan dio svoje proizvodnje.