Dok se iz poslovne zajednice šalju sve alarmantnije poruke o nužnosti žurnog rebalansa, a procjene potrebnih prilagodbi se sve više povećavaju, Vlada i dalje odbija temu rebalansa. Iz bliskih joj izvora čuje se kako to ne znači i da se potiho već ne revidiraju pojedine stavke proračuna.

Navodno je dosad pronađeno oko milijardu kuna prostora za uštede, a taj posao još traje pa bi i konačni ‘ugriz’ mogao biti veći. Ipak, kad se predviđenom deficitu doda značajan podbačaj prihoda za koje se trenutno procjenjuje da bi u odnosu na plan mogli biti oko pet milijardi kuna manji, jasno je i da je problem produbljavanja deficita daleko veći. To pak znači ili da bi se za značajnije uštede ipak morao srušiti, primjerice, tabu zamrzavanja plaća u javnom sektoru ili pratećeg ineksiranje mirovina (premda bi se sad već u najboljem slučaju uštede na masi plaća bile upola manje od godišnjeg skora, tj. maksimalno oko milijardu kuna) ili da će se država u inozemstvu morati zadužiti dvostruko više nego što je planirano proračunom. Drugim riječima, umjesto za oko 800 milijuna eura, procjenjuje se da bi u inozemstvu trebalo pribaviti oko 1,5, a moguće i do dvije milijarde eura. U poslovnoj zajednici stoga jedini suvisao odgovor na Vladinu nevoljkost za većim rezovima potrošnje nalaze u Sanaderovoj uvjerenosti da je u stanju naći novac kod inozemnih poslovnih i razvojnih banaka. S obzirom na iznose o kojima se govori, moguće je da bi se to pokušalo učiniti kombinacijom obveznica i izravnim ugovaranjem inokredita, pri čemu kod potonjeg cijena vjerojatno ne bi bila izražena samo u kamati već bi uključivala i vezanu trgovinu s primjesama političko-ekonomskih interesa. Dok te transakcije ne dođu na red, na učestale alarme gospodarstvenika zbog nečinjenja i sporosti u poduzimanju akcija kojima bi se ublažili udari gospodarske krize Vlada je odlučila ubrzati uobličavanje nekih konkretnih akcija. Objava Hrvatske banke za obnovu i razvitak o pokretanju novog programa kreditiranja proizvodnje usvojenoj na prekjučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora upravo je na tom tragu. Novi program namijenjen je ponajprije malim i srednjim poduzetnicima, a podrazumijeva kreditiranje obrtnih sredstava za pripremu proizvodnje, premošćenje do naplate, ili cijelog ciklusa. Kako ističe čelnik HBOR-a Anton Kovačev, program će se realizirati putem poslovnih banaka, a cilj mu je “omogućiti nesmetano odvijanje proizvodnje u razdoblju gospodarske krize”. Usto, premijer je za ponedjeljak sazvao sastanak s predstavnicima najvećih državnih poduzeća, kako bi se definirao ‘model povećanja njihove likvidnosti’. Vlada namjerava posredovati s ciljem skraćivanja rokova plaćanja na 60-ak dana, a znatno duljim postojećim rokovima uvelike pridonose poduzeća poput HAC-a i HEP-a. Šuker kaže da se sve to provodi u dogovoru s bankama. No, druga strana, čuje se, zapravo još i ne zna da sudjeluje u dogovorima o novim kreditnim aranžmanima. Ističu tek kako je samo ‘Katančićeva’ unazad godinu dana progutala novih oko dvije milijarde eura kreditnog potencijala.

Stavke za skretanje novca gospodarstvu

Stambena štednja
Ministar Ivan Šuker u svom posljednjem TV-istupu nije slučajno naglasio moguću preraspodjelu proračunskog novca, ponajprije 8,5 milijardi kuna za subvencije i potpore. Isto vrijedi i za moguće promjene u sustavu poticana stambene štednje te akontacijama pri plaćanju poreza na dobit. Godišnje se stambenim štedionicama iz proračuna plaća 280 milijuna kuna državnih poticaja. Budući da se ta štednja svodi na štedni proizvod za koji je upitno dotiče li njime čiljane skupine postoje ideje o redistribuciji tih poticaja.

Akontacija poreza na dobit
Jedan od smjerova je, primjerice, subvencija kamata na stambene kredite kako bi postali dostupniji i time poticajniji za tržište nekretnina. Kad je o porezu na dobit riječ, očito se razmatra moguće ciljano usmjeravanje olakšica samo prema izvoznicima, kako općim smanjenjem akontacija ne bi ‘subvencionirali’ financijsku industriju i telekom kompanije poput Hrvatskih telekomunikacija koje ostvaruju natprosječne dobiti i koje su kao izvor osjetljive za proračun.