Ne budu li parlamentarni izbori poremetili započeti proces, sindikati bi ove godine, nakon tri desetljeća borbe koju vode s državom, trebali dobiti u vlasništvo veliku nekretninsku imovinu.

U tijeku je, naime, javna rasprava o zakonskom prijedlogu kojim se osniva Sindikalni fond nekretnina, na koji će se prenijeti državna imovina oko koje je nakon dugog niza pregovora usuglašen status nekretnina nekadašnjeg socijalističkog sindikata, koje nakon promjene sustava i nastanka više sindikalnih središnjica, nije bilo jednostavno podijeliti.

Država se stoga još 1997. odlučila upisati kao vlasnik i prepustila sindikatima da se dogovore oko podjele nakon čega će im prepustiti nekretnine, no taj proces se razvukao, što zbog promjena političkih garnitura, što zbog promjena u odnosima na sindikalnoj sceni.

Model Sindikalnog fonda nekretnina već se desetak godina brusio, no sada su, konačno, usuglašeni svi koraci i detalji oko prijenosa. No, sam fond neće biti i novi igrač nekretninskom tržištu.

On će, ukratko, biti prvenstveno posrednik u prijenosu nekretnina između države i sindikata, te potom raspodjele među sindikatima. Kako je iz zakonskog prijedloga vidljivo, sindikalna nekretninska imovina obuhvaća 110 nekretnina, no na dijelu postoje neriješeni imovinsko-pravni odnosi, pa će se prijenos u prvoj fazi provesti na onima na kojima nema repova.

Točnije, sindikatima se u ovom prijedlogu prenosi 34 nekretnine, od kojih neke sindikati već sada koriste i u kojima su njihovi službeni prostori, no ima tu i atraktivnih vila i parcela na vrhunskim lokacijama na obali.

Radnički dom u Zagrebu, zgrada koja je i simbol sindikata, jedna je od tih objekata, a u njoj je uredski prostor najveće sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), ali i čitavog niza drugih sindikata.

Na popisu je zgrada u Bauerovoj i ulici Šandora Brešćenskog u Zagrebu, vila u Omišlju, kuća sa šumom u Iki na Kvarneru, zgrada Školskog muzeja preko puta HNK u Zagrebu, Hrvatski učiteljski dom u Crikvenici, zgrada Fakulteta političkih znanosti u Lepušićevoj u Zagrebu, kancelarijski prostor u Stubici, dvije zgrade u Bjelovaru, sindikalna zgrada u Vrbovcu i nekretnine u Slavonskom Brodu, Dom sindikata u Rijeci i jedna od najatraktivnijih nekretnina, zgrada sindikata u splitskoj Marmontovoj ulici.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tu su i nekretnine u Samoboru, Varaždinu, u Nerezinama na otoku Lošinju, planinska kuća u Grebengradu, kuća u Fužinama, poslovna zgrada u Slatini, stan u Osijeku, kuća u Zadru, dvije kuće u Kninu, zgrada u Dubrovniku, nekoliko stanova u Zagrebu, poslovni prostor u Karlovcu.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel ističe da će se imovina raspodijeliti između svih pet sindikalnih središnjica koje su pregovarale iako su danas samo tri reprezentativne/L. Stanzl/PIXSELL

Prvi korak, nakon što zakon prođe svu potrebnu proceduru, bit će osnivanje Fonda, koji će potom provesti podjelu i prijenos imovine, te po potrebi upravljati njome. Vlasnička struktura Fonda, pak, odražavat će i snagu sindikalnih središnjica.

Najveća, SSSH, koja prema posljednjim podacima kada se utvrđivala reprezentativnost sindikata za GSV, broji 98 tisuća članova, imat će i najveći udjel, 32,58 posto. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), koji imaju 80 tisuća članova, participirat će s 29,97 posto, a Matica hrvatskih sindikata (MHS), s oko 56 tisuća članova imat će učešće od 22,49 posto.

Pregovarali godinama
Ove su tri sindikalne središnjice jedine ispunile uvjete za članstvo u GSV-u, no bez obzira na to, u Fondu će sudjelovati još dva sindikata više razine, premda po brojnosti kod zadnjeg utvrđivanja reprezentativnosti nisu zadovoljili kriterij za GSV. To su Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH), koji će u Fondu imati udjele od 9,81, odnosno 5,16 posto.

Kako predsjednik SSSH Mladen Novosel pojašnjava, svih pet sindikalnih središnjica godinama su sudjelovale u pregovorima s predstavnicima države o prijenosu sindikalne imovine, te bez obzira na to što su sada samo tri reprezentativne, raspodjela ostaje između svih pet koji su ustrajno vodili pregovore, pa i sudske procese protiv države zbog povrata nekretnina. U nekim slučajevima, kakav je primjerice zgrada u Marmontovoj u Splitu, sindikati su izgubili parnice i plaćaju nemale troškove, a sada će im nekretnine biti vraćene.

“Za nas je ovo pitanje iznimno važno, jer njegovim rješavanjem sindikati osiguravaju svoj prostor za rad jer se najveći dio nekretnina odnosi na uredske prostore, koje koristimo i financiramo njihove troškove, no koja najvećim dijelom iziskuju velika ulaganja, a što bez vlasničkih odnosa ne možemo obavljati”, kaže Novosel.

Navodi i kako je proteklih godina s državom u brojnim slučajevima vođen apsurdan rat, jer su s jedne strane osporavali sindikatima vlasništvo, a kada bi dobili spor, ne poduzima se ništa da ga stavi u funkciju pa tako niti ne razgovaraju sa sindikatima o njihovom korištenju tih prostora.

“Za sve nekretnine koje su u posjedu SSSH brinuli smo koliko smo mogli”, dodaje Novosel. Na upit što je s preostalim nekretninama koje nisu u planu za prijenos na Fond, Novosel odgovara kako slučaj sindikalne imovine nije završena priča i da će se pregovori o ostaloj imovini nastaviti voditi, no ključno je da se nakon toliko dugo vremena i raznih Vlada s kojima se razgovaralo, konačno osigura sindikatima prostor za rad. To su nekretnine koje nemaju zabilježbe, imaju sređene papire i nema zapreka da ih se preda sindikatima, zaključuje.

Upravni odbor
U sindikatima zasad ne izlaze s procjenama kolika je vrijednost nekretnina, no već na letimični pogled vidi da je riječ je o vrlo vrijednoj imovini. Fond će imati peteročlani Upravni odbor, direktora i zamjenika direktora, te stručne službe, a ugovor o osnivanju i upis u sudski registar trebali bi prema prijedlogu zakona biti zaključeni u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona.

Novac za osnivanje i rad fonda osigurali bi sindikati, a najkasnije u roku od 60 dana od osnivanja i upisa, Fond bi nekretnine trebao preuzeti u posjed, a u daljnjih 90 dana bi trebali biti riješeni odnosi sa sindikatima, odnosno obavljen prijenos imovine.

No, sad kad se sve čini privedenom kraju, pitanje je hoće li se stići napraviti taj jedan preostali korak da bi cijeli dogovor zaživio, donošenje zakona, ili će i to čekati neku novu vladu. Javna rasprava o zakonskom prijedlogu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine traje do kraja ožujka, a zakon potom treba proći i proceduru na Vladi i dva čitanja u Saboru. Nije, dakle, isključeno i da će povrat sindikalne imovine još pričekati na realizaciju.