Inozemni dug i dalje raste ponajviše zbog zaduživanja države, pokazuje analiza Raiffeisen  banke objavljena u utorak. Pozivajući se na posljednje podatke Hrvatske narodne banke (HNB), analitičari navode kako je hrvatski bruto inozemni dug na kraju studenog prošle godine iznosio je 47,2 milijarde eura odnosno 107,5 posto BDP-a.

Premda je na mjesečnoj razini zabilježio smanjenje za 110 milijuna eura, odnosno 0,2 posto, dug je nastavio rasti na godišnjoj razini, ističu analitičari. "Tako je u odnosu na isti mjesec 2014. bruto inozemni dug porastao za 729 milijuna eura odnosno 1,6 posto dok je u odnosu na kraj 2014. godine viši za 548 milijuna eura ili 1,2 posto", navodi se u analizi. Nastavak rasta inozemnog duga ponajprije je posljedica rastuće komponente duga države čiji je vanjski dug krajem studenog prošle godine premašio 16 milijardi eura.

Uz mjesečni rast od 276 milijuna eura, odnosno 1,7 posto, vanjski dug opće države je za 755 milijuna eura ili gotovo pet posto veći nego u istom mjesecu 2014. godine. Udjel države u ukupnom bruto inozemnom dugu tako je prešao 34 posto, čime je nastavio s kontinuiranim nizom godišnjeg rasta koji je prisutan od sredine 2009. godine. "Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora – koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava – krajem studenog zadržala se na razini blago iznad 20 milijardi eura čineći gotovo 43 posto ukupnog bruto inozemnog duga", stoji u analizi.

S druge strane, dug privatnog sektora u studenom spustio se na razinu od 27,1 milijardi eura zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini od 0,7 posto odnosno 5,2 posto. Time je nastavljen trend pada inozemnog duga predvoden razduživanjem financijskog sektora, zaključuje se u analizin Raiffeisen banke.