Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak obavijestio je prošli tjedan nove vlasnike velikih brodogradilišta da im država zbog teškoća u proračunu neće biti u mogućnosti isplatiti dvije mjesečne rate svog učešća u restrukturiranju za ovu godinu.

Riječ je o, kako je potvrđeno iz njegovog ministarstva, o ukupnom iznosu od 173 milijuna kuna, koje bi prema obećanjima koja je Vrdoljak dao u ime Vlade, brodogradilištima trebali biti nadoknađeni u narednoj godini, i to raspodjelom po redovnim mjesečnim ratama, koje bi dakle bile povećane za iznos duga svakom škveru. 

Kaotična slika
Konkretno, Brodosplitu država ostaje dužna 80 milijuna kuna, a iduće godine mu treba u 12 rata uplatiti 270 milijuna kuna. Riječkom 3. maju država će ostati dužna 56 milijuna kuna, koje će se pridodati iznosu od 237,2 milijuna kuna potpore ugovorom predviđene za iduću godinu. Brodotrogiru će država dug od 37 milijuna kuna pridodati iznosu od 150 milijuna kuna koliko je njezino učešće planirano za 2014. Iz škverova zasad tek oprezno izražavaju uvjerenje da će se manjak državnog učešća uspjeti nadomjestiti, kao i nadu da se praksa neće ponoviti i u idućoj godini.

No, pogleda li se prijedlog državnog proračuna za 2014., i usporedi s rebalansom ovogodišnjeg proračuna, koji su oba upravo u proceduri pred saborskim zastupnicima, već sada je vidljivo da će se ova stavka ponovno mijenjati kod prvog rebalansa proračuna za 2014. Iz brojki predviđenih za restrukturiranje brodogradnje u oba dokumenta dobiva se, naime, pomalo zbunjujuća i kaotična slika. Najprije u prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg plana nije unešen manjak u brojkama koje se spominje, nego je iznos i veći, dok je u proračunskom prijedlogu za iduću godinu zamjetno nepodudaranje brojki s onima koje bi po ugovorima država trebala uplatiti brodogradilištima. 

Sporni rebalans
Ugovorima je, naime, predviđeno učešće države u restrukturiranju od ukupno 750 milijuna kuna u ovoj godini, no rebalansom se taj iznos smanjuje na 622 milijuna kn. Da bi zbrka bila i veća, u Ministarstvu gospodarstva čine i "tehničku omašku", pa se pojavila i brojka od 860 milijuna s kojom se baratalo cijelu godinu, a koja se, na kraju pokazala krivom. No, matematika i dalje ne valja. Razlika od 173 milijuna kuna ne prenosi se u prijedlog proračuna za iduću godinu. Njime se, naime, predviđa uplatiti škverovima ukupno 672 milijuna kuna, dok je, bez ovogodišnjeg duga, obveza države iz ugovora participirati u restrukturiranju sa 657,2 milijuna kuna. To znači da će ministarstvo financija uplatiti tek 14,8 milijuna kuna više nego je obveza. Drugim riječima, ili je za slučaj brodogradnje već sad sigurna ozbiljna korekcija, ili je već izgledno da će država ostati škverovima dužna i za nove rate u idućoj godini.