Vlada Zorana Milanovića dala je prvo odobrenje za spašavanje tvrtke u teškoćama u okviru tzv. modela C. Ruku se pruža posrnulom tekstilcu iz Hrvatske Kostajnice, Pounje trikotaži, pretvaranjem u vlasnički ujel dugovanja državi u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Time Pounje, nakon Badela 1862, postaje druga tvrtka koja je u dvije godine primjene tog modela uspjela dobiti potporu u prevladavanju krize. Samo rješenje za Pounje još početkom godine odobrila je i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a ono predviđa i da Glavna skupština prije odluke o dokapitalizaciji najprije provede spajanje dionica i smanjenje temeljnog kapitala za 50 posto radi pokrića prenesenih gubitaka, sa 32,6 na 16,3 milijuna kuna. Potom će se za iznos državnih sredstava izdati nove dionice, njih 580.340 nominalne vrijednosti 10 kuna, čime će država steći udjel od 26,22 posto, bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Zapeli nakon Benettona
Vlada je odlukom o pomoći zacrtala i relativno brz izlazak iz vlasničke strukture – već u idućoj godini u kojoj se očekuje uspostavu održivosti poslovanja i prodaju dionica na burzi ili strateškom partneru. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nada se da će ova promjena u strukturi kapitala omogućiti stabilizaciju tog tekstilca ključnog u gospodarstvu Kostajnice. Tvrtka zapošljava 95 radnika, a započeti oporavak nakon Domovinskog rata stao je 2007. kada je raskinuta suradnja na doradnim poslovima za talijanski Benetton, a uz globalnu krizu i pad potrošnje nije više u mogućnosti samostalno osigurati nastavak poslovanja.

Nada u donjem rublju
Ohrabrujućim znakom za pomak prema poslovnom ozdravljenju Pounja prepoznato je fokusiranje na proizvodnju vlastite linije i robnih marki donjeg rublja (Pounje i Plavi cvijet). No, obveza je Pounja da do konca restrukturiranja ne smije proizvoditi veću količinu od 61 posto iz 2007. godine. U kostajničkom tekstilcu pozdravili su vijesti o potpori hrvatske Vlade njihovom ozdravljenju. “Dobili smo važnu bitku nakon tri godine, a sada trebamo dobiti i rat”, znakovito je poručio predsjednik Uprave Pounja Tihomir Babić.

Udjeli

Čak 80 posto mali dioničari
Prije dokapitalizacije najveći pojedinačni dioničar Pounja je HBOR, koji ima povlaštene dionice i udjel od 18,4 posto, dok preostalih 81,6 posto drže mali dioničari. Najveći među njima su Ante Gašpar (10,71%), Tihomir Babić (7,04%) i Zdenka Čavlović-Babić (3,66%).

Državi 26,22 posto
Nakon dokapitalizacije Republika Hrvatska imat će udjel od 26,22 posto, HBOR-ov će se udio smanjiti na 13,55 posto, a ostali dioničari zajedno će držati 60,23 posto dionica kostajničkog tekstilca.