Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Drvna industrija ima probleme kod kuće, a ne u EU

Autor: Ana Blašković
07. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U Opatiji su se svi složili da bi se nizom mjera, od boljeg sustava sektorskih potpora preko ravnopravnog uvažavanja u javnoj nabavi do nadoknade gubitka na tečajnim razlikama, mogao poboljšati položaj te djelatnosti

Drvna industrija spremna je za ulazak u Europsku uniju jer to tržište i njegove prilike već dobro poznaje, no kod kuće je treba respektirati sukladno njezinom doprinosu domaćem izvozu i nizom mjera jačati, od primjerenijeg sustava sektorskih potpora preko ravnopravnog uvažavanja u javnoj nabavi do nadoknade gubitka na tečajnim razlikama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Neki su to od najvažnijih zaključaka 8. drvnotehnološke konferencije pod nazivom “Spremnost drvne industrije za ulazak u EU?” održane u Opatiji pod pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. S konferencije koja je okupila najvažnije domaće prerađivače i stručnjake poslana je poruka da tvrtkama u teškoćama treba naći novi sustav pomoći, a Vladi apel da šumarstvo i preradu drva mora promatrati zajednički donoseći mjere za stabilizaciju sektorskih prilika. Regulativu je nužno uskladiti s europskom stečevinom, a posebno se treba pozabaviti sustavnim rješavanjem problema slabog plasmana na domaće tržište. Premda je jedna od zamjerki drvoprerađivača nedostupnost kredita, Hrvoje Galičić iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj ističe da osigurana sredstva nisu zanemariva. Konkretno, HBOR je za financiranje drvne industrije plasirao 4,2 milijarde kuna od svog osnutka, a samo kroz model A plasirano je oko 120 milijuna kuna. U 2010. plasirano je više od 400 milijuna kuna, dok je do kraja travnja ove godine razvojna banka dala više od 200 milijuna kuna. “Poduzetnici moraju sami izračunati mogu li podnijeti investicije. Zna se dogoditi da se poduzetnik žali na visinu kamatnih stopa koje su u rasponu od 2 do 6 posto, a potom ispadne da ne može otplaćivati ni glavnicu”, kaže Galičić. Osim HBOR-a, ove će godine preko resornog ministarstva biti plasirano 65 milijuna kuna državnih potpora. Ovih se dana upravo završava natječaj na koji se javilo oko 200 tvrtki, s dijelom kojih se za dva tjedna očekuje potpisivanje ugovora. “Drvnoprerađivačka industrija ima 23.000 zaposlenih, a u izvozu sudjeluje s osam posto. Od ukupnog izvoza čak 70 posto su gotovi proizvodi, a tek manji dio sirovina pa je jasno da se u industriji ostvaruje velika dodana vrijednost. Zato taj strateški segment gospodarstva treba strateški pristup”, zaključio je predsjednik Drvnoga klastera Marijan Kavran.

Drvna industrija spremna je za ulazak u Europsku uniju jer to tržište i njegove prilike već dobro poznaje, no kod kuće je treba respektirati sukladno njezinom doprinosu domaćem izvozu i nizom mjera jačati, od primjerenijeg sustava sektorskih potpora preko ravnopravnog uvažavanja u javnoj nabavi do nadoknade gubitka na tečajnim razlikama.

Neki su to od najvažnijih zaključaka 8. drvnotehnološke konferencije pod nazivom “Spremnost drvne industrije za ulazak u EU?” održane u Opatiji pod pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. S konferencije koja je okupila najvažnije domaće prerađivače i stručnjake poslana je poruka da tvrtkama u teškoćama treba naći novi sustav pomoći, a Vladi apel da šumarstvo i preradu drva mora promatrati zajednički donoseći mjere za stabilizaciju sektorskih prilika. Regulativu je nužno uskladiti s europskom stečevinom, a posebno se treba pozabaviti sustavnim rješavanjem problema slabog plasmana na domaće tržište. Premda je jedna od zamjerki drvoprerađivača nedostupnost kredita, Hrvoje Galičić iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj ističe da osigurana sredstva nisu zanemariva. Konkretno, HBOR je za financiranje drvne industrije plasirao 4,2 milijarde kuna od svog osnutka, a samo kroz model A plasirano je oko 120 milijuna kuna. U 2010. plasirano je više od 400 milijuna kuna, dok je do kraja travnja ove godine razvojna banka dala više od 200 milijuna kuna. “Poduzetnici moraju sami izračunati mogu li podnijeti investicije. Zna se dogoditi da se poduzetnik žali na visinu kamatnih stopa koje su u rasponu od 2 do 6 posto, a potom ispadne da ne može otplaćivati ni glavnicu”, kaže Galičić. Osim HBOR-a, ove će godine preko resornog ministarstva biti plasirano 65 milijuna kuna državnih potpora. Ovih se dana upravo završava natječaj na koji se javilo oko 200 tvrtki, s dijelom kojih se za dva tjedna očekuje potpisivanje ugovora. “Drvnoprerađivačka industrija ima 23.000 zaposlenih, a u izvozu sudjeluje s osam posto. Od ukupnog izvoza čak 70 posto su gotovi proizvodi, a tek manji dio sirovina pa je jasno da se u industriji ostvaruje velika dodana vrijednost. Zato taj strateški segment gospodarstva treba strateški pristup”, zaključio je predsjednik Drvnoga klastera Marijan Kavran.

Autor: Ana Blašković
07. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close