Od preporuka Vijeća za gospodarska pitanja pri uredu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović najviše su, već predvidivo, zazvonile one vezane uz monetarnu politiku i zagovaranje postepene deprecijacije kune za ukupno deset posto u pet godina.

Unatrag više od dva desetljeća u Hrvatskoj su već nebrojeno puta lansirane slične ideje o tečajnoj politici u funkciji rješavanja problema (ne)konkurentnosti gospodarstva. No, očito je da ni do danas nije došlo do zamora. Tako smo i iz monetarne i izvršne vlasti još jednom čuli već poznate argumente zašto deprecijacija domaće valute, pogotovo ne kao unaprijed deklarirana politika, ne može biti odgovor na izazove dizanja konkurentnosti. U tom smislu prigodan je ispao i jučerašnji govor prvog čovjeka Europske centralne banke Marija Draghija na ljubljanskoj konferenciji povodom godišnjice uvođenja eura.

Govoreći o tome kako je nekima danas upravo mogućnost deprecijacije nacionalne valute glavni adut protiv zajedničke europske valute, rekao je: "Kao što smo vidjeli, zemlje koje su provele reforme ne ovise o fleksibilnosti tečaja u postizanju održivog rasta. A za one koje se nisu reformirale, treba se pitati koliko im je on stvarno koristan. Sve u svemu, ako zemlja ima nizak rast produktivnosti zbog duboko ukorijenjenih strukturnih problema, tečaj ne može biti odgovor". Treba se zapitati i zašto neke vlade nisu slijedile odgovarajuće politike kako bi njihove zemlje uspjele u monetarnoj uniji, smatra Draghi.

Eurozona se, kaže, temelji na ideji da će proces integracije sam po sebi stvoriti poticaj za dobre politike, odnosno da će vlade, suočene s jačanjem konkurencije putem jedinstvenog tržišta i nemogućnosti devalviranja valute, biti prisiljene adresirati dugoročne strukturne probleme i osigurati fiskalnu održivost. Iz HNB-a su pak poručili da će nastaviti voditi dosadašnju tečajnu politiku stabilnoga tečaja kune "na kojoj se, u uvjetima visoke razine euroizacije, temelji i politika održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti". Podsjećaju da ta politika tečaja svakako ne podrazumijeva najavu parametara kretanja tečaja kune prema euru.

To bi, kažu, bitno ograničilo mogućnosti djelovanja monetarne politike, a moglo bi izazvati i druge neželjene posljedice, poput otvaranja prostora za spekulativne aktivnosti na tržištu. Ministar financija Zdravko Marić razumije da  izvoznici u slabljenju kune vide mogućnost dizanja svoje konkurentnosti, no dodaje kako struka s razlogom pritom i više govori o internoj (cjenovnoj) devalvaciji, prema čemu su dobrim dijelom i usmjereni dosadašnji potezi Vlade.  Inače, HNB je u prosincu zbog jačanja kune od banaka otkupio više od 800 milijuna eura, a tečaj je, premda na malim volumenima, ponovno otklizao naniže. Trenutno je na 7,45 kuna za euro, što je razina na koju se lani nije često spuštao i što sugerira da će, u uvjetima suficita na tekućem računu platne bilance, HNB ove godine ponovno češće biti u poziciji da intervenira kako bi spriječio aprecijaciju.