EN DE

Dragan Primorac ipak ostaje na čelu Ministarstva obrazovanja?

Autor: Ksenija Puškarić
24. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Kao o mogućim kandidatima za ministra govorilo se i o Ivanu Čehoku, Miloradu Pupovcu i Slobodanu Uzelcu

Prema svemu sudeći ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa mogao bi nastaviti voditi Dragan Primorac, koji bi preuzeo i mjesto potpredsjednika Vlade. Iako se osim njega, špekuliralo sa još nekoliko imena, tim resorom, kako zasad stvari stoje, nitko se ne želi pretjerano baviti. Postizborne političke križaljke izbacile su u prvi plan nekoliko osoba kojima je navodno nuđen taj resor, a kako doznajemo, nitko nije osobito zainteresiran uhvatiti se u koštac sa modernizacijom obrazovnog i znanstvenog sustava te revizijom sportskih klubova koja tek slijedi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zahtjevan resor
Nakon izbora, kad je postalo jasno da HDZ može sastaviti Vladu samo uz pomoć koalicijskih partnera mediji su dvojili oko dva imena. Ivan Čehok, potpredsjednik HSLS-a i gradonačelnik Varaždina, kojeg su za najpoželjnijeg budućeg ministra obrazovanja izabrali hrvatski učitelji, nastavnici i sindikati, navodno je ponuđeno ministarstvo odbio. HSLS pretendira na neka druga ministarstva, a obrazovanje očito nije jedno od njih. Nakon avanture sa Hrvojem Kraljevićem, ta stranka je izgleda trajno odustala od tog resora. Spominjalo se i ime Milorada Pupovca, dopredsjednika SDSS-a. No, kako su i manjine postale utjecajan i poželjan partner, zastupnik srpske manjime uredno se zahvalio na ponuđenom mjestu u ministarstvu, valjda računajući na neko malo manje zahtjevno, ali eksponiranije mjesto u užem kabinetu Vlade.Mediji su nagađali i o Slobodanu Uzelcu, državnom tajniku za visoko obrazovanje i sveučilišnom profesoru, koji je uzgred rečeno također pripadnik srpske nacionalne manjine. Iako njemu navodno ništa nije službeno ponuđeno, šanse da on preuzme tako globalno ministarstvo nisu realne, tim više što on vodi bitku sa dijabetesom. Najveće iznenađenje uoči parlamentarnih izbora pripredio je sam HDZ, kada je u prvi plan izbacio Zrinku Kovačević, dosadašnju pomoćnicu Dragana Primorca. Iako se još tada nagađalo da bi ona mogla preuzeti sektor obrazovanja, nakon izbora njena je pojava otišla u zaborav, a njeno se ime uopće ne spominje u kontekstu nove Vlade. Među imenima kojima se još baratalo izdvojio se i Mile Đelalija, profesor na Sveučilištu u Splitu, koji je zaslužan za povratak nekoliko vrsnih fizičara u Hrvatsku, a radio je i na novom hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako je riječ o javnosti poprilično nepoznatom čovjeku, a koji nije pripadnik niti jedne političke opcije, njegov izbor, poznavajući HDZ-ovu praksu ne bi trebao biti veliko iznenađenje. I nakon prethodnih izbora resor je trebalo preuzeti nekoliko zvučnih imena, da bi se na koncu Sanader odlučio za Primorca, povratnika iz SAD-a koji je dotada bio pravi anonimus široj hrvatskoj javnosti.Nakon šuškanja o mogućoj koaliciji HDZ i HNS, kao mogući narodnjački pretendent za ministarsku fotelju kratko se govorkalo o Peri Lučinu, prorektoru Sveučilišta u Rijeci i glavnom pregovaraču Hrvatske sa EU o obrazovanju. No, kako je takva koalicija neizgledna, takav rasplet teško je očekivati, iako je riječ o osobi koja bi mogla kvalitetno nastaviti provoditi započete programe.

Prema svemu sudeći ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa mogao bi nastaviti voditi Dragan Primorac, koji bi preuzeo i mjesto potpredsjednika Vlade. Iako se osim njega, špekuliralo sa još nekoliko imena, tim resorom, kako zasad stvari stoje, nitko se ne želi pretjerano baviti. Postizborne političke križaljke izbacile su u prvi plan nekoliko osoba kojima je navodno nuđen taj resor, a kako doznajemo, nitko nije osobito zainteresiran uhvatiti se u koštac sa modernizacijom obrazovnog i znanstvenog sustava te revizijom sportskih klubova koja tek slijedi.

Zahtjevan resor
Nakon izbora, kad je postalo jasno da HDZ može sastaviti Vladu samo uz pomoć koalicijskih partnera mediji su dvojili oko dva imena. Ivan Čehok, potpredsjednik HSLS-a i gradonačelnik Varaždina, kojeg su za najpoželjnijeg budućeg ministra obrazovanja izabrali hrvatski učitelji, nastavnici i sindikati, navodno je ponuđeno ministarstvo odbio. HSLS pretendira na neka druga ministarstva, a obrazovanje očito nije jedno od njih. Nakon avanture sa Hrvojem Kraljevićem, ta stranka je izgleda trajno odustala od tog resora. Spominjalo se i ime Milorada Pupovca, dopredsjednika SDSS-a. No, kako su i manjine postale utjecajan i poželjan partner, zastupnik srpske manjime uredno se zahvalio na ponuđenom mjestu u ministarstvu, valjda računajući na neko malo manje zahtjevno, ali eksponiranije mjesto u užem kabinetu Vlade.Mediji su nagađali i o Slobodanu Uzelcu, državnom tajniku za visoko obrazovanje i sveučilišnom profesoru, koji je uzgred rečeno također pripadnik srpske nacionalne manjine. Iako njemu navodno ništa nije službeno ponuđeno, šanse da on preuzme tako globalno ministarstvo nisu realne, tim više što on vodi bitku sa dijabetesom. Najveće iznenađenje uoči parlamentarnih izbora pripredio je sam HDZ, kada je u prvi plan izbacio Zrinku Kovačević, dosadašnju pomoćnicu Dragana Primorca. Iako se još tada nagađalo da bi ona mogla preuzeti sektor obrazovanja, nakon izbora njena je pojava otišla u zaborav, a njeno se ime uopće ne spominje u kontekstu nove Vlade. Među imenima kojima se još baratalo izdvojio se i Mile Đelalija, profesor na Sveučilištu u Splitu, koji je zaslužan za povratak nekoliko vrsnih fizičara u Hrvatsku, a radio je i na novom hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako je riječ o javnosti poprilično nepoznatom čovjeku, a koji nije pripadnik niti jedne političke opcije, njegov izbor, poznavajući HDZ-ovu praksu ne bi trebao biti veliko iznenađenje. I nakon prethodnih izbora resor je trebalo preuzeti nekoliko zvučnih imena, da bi se na koncu Sanader odlučio za Primorca, povratnika iz SAD-a koji je dotada bio pravi anonimus široj hrvatskoj javnosti.Nakon šuškanja o mogućoj koaliciji HDZ i HNS, kao mogući narodnjački pretendent za ministarsku fotelju kratko se govorkalo o Peri Lučinu, prorektoru Sveučilišta u Rijeci i glavnom pregovaraču Hrvatske sa EU o obrazovanju. No, kako je takva koalicija neizgledna, takav rasplet teško je očekivati, iako je riječ o osobi koja bi mogla kvalitetno nastaviti provoditi započete programe.

Najdulji staž
Nakon objave izbornih rezultata, a u jeku pregovora i sam ministar Primorac je istaknuo da je on vrlo vezan uz premijera, te da Sanaderova riječ za njega zapovijed. Priznao je da pretendira na mjesto potpredsjednika Vlade, ali ukoliko nekoga treba žrtvovati zbog glasova za mandatara, on bi se, rekao je, dobrovoljno javio. Kako se on dosad u tom enormnom ministarstvu zadržao najdulje od svih dosadašnjih ministara, ne bi čudilo kada bi ga Sanader odlučio zadržati upravo na toj poziciji. Primorac je odan, poprilično popularan, ali s obzirom na njegove ambicije pitanje je bi li on on shvatio kao nagradu za svoj dosadašnji rad ili ne. Važno je naglasiti da se neko vrijeme šuškalo da bi se znanost i obrazovanje ponovno odvojili, ali kada je postalo jasno da bi ta procedura usporila započete reforme, od te se ideje zasad odustalo.

Dosadašnji ministri prosvjete i znanosti

Inače, pretposljednji ministar prosvjete i športa za Tuđmanova života bio je javnosti gotovo nepoznati Božidar Puglelnik, profesor iz Pakraca, koji je zamijenio Ljilju Vokić. Uoči prvih parlamentarnih izbora nakon Tuđmanova života, njega je na mjesec dana zamijenila Nansi Ivanišević. Ministar znanosti i tehnologije tada je bio Branko Jeren. Ta dva ministarstva bila su odvojena i u Račanovoj Vladi. Ministarstvo znanosti i tehnologije do srpnja 2002. vodio je Hrvoje Kraljević, HSS-ovac kojeg je u posljednjoj godini zamijenio Gvozden Flego, nestranački kandidat sklon SDP-u. Ministarstvo prosvjete i športa vodio je Vladimir Strugar.

Autor: Ksenija Puškarić
24. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close