U idućoj godini za zdravstvenu zaštitu i naknade hrvatskih građana iz proračuna će se izdvojiti oko 800 milijuna kuna više nego u ovoj godini, što je povećanje od sedam posto. Hoće li i to, međutim, biti dovoljno s obzirom na deficit koji vlada u sektoru zdravstva, upitali smo direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dr. sc. Većeslava Bergmana koji je upravo zbog svojih izjava o proračunu lani gotovo smijenjen jer je tvrdio da će sustavu nedostajati oko 1,5 milijarda kuna. U skladu s naučenom lekcijom, njegova ocjena proračuna ove godine ima diplomatski ton.

Hoće li navedeno povećanje zadovoljiti potrebe zdravstvene zaštite građana?
– Nema sustava u kojem zdravstvo ne može potrošiti novac koji mu date. Nikad nije dosta. Iz vrlo jednostavnog razloga – možete za terapiju dati sto kuna ili pak tri tisuće kuna za neku terapiju s istom učinkovitošću.

Nije li prirodnije da osiguravatelj steže proračun, a Ministarstvo zdravstva traži dodatna sredstva? Kod nas je obratno.
– HZZO pregovara, dogovara i ugovara zdravstvenu zaštitu za 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske. Nama su pacijenti dali na raspolaganje svoje novce i očekuju da im za to osiguramo optimalnu zdravstvenu zaštitu. Ne možete mi dati Mercedes 500 i očekivati da sa 20 litara benzina dođem do Afrike. Moraju se naći neki okviri u kojima su obje strane zadovoljne. Na žalost, percepcija u javnosti, na koju su dosta utjecali i mediji, jest da je za sve u sustavu zdravstva kriv HZZO jer ne da novce. HZZO vrlo pažljivo vodi brigu o načelima zdravstvene zaštite respektirajući pritom i socijalni segment funkcioniranja našeg društva.
Mi smo dio proračuna i svake godine provodimo postupak preraspodjele novca. Naša funkcija je da novce koje dobijemo početkom godine pravilno, prema Zakona o zdravstvenom osiguranju, podijelimo na dvanaestine izbjegavajući pritom rebalans proračuna.

Ali to se događa svake godine, zar ne?
– Mi ne možemo trošiti više nego što imamo, ali činimo preraspodjelu unutar aktivnosti, i to činimo zato što želimo iskoristiti svaku kunu proračuna. No sad znamo gdje trošimo svaku kunu, tako da pratimo i pacijenta kao mjesto troška, dok smo prije imali samo ordinacije i ustanove.

Koliko novca će HZZO-u nedostajati za ovu godinu?
– Najveća stavka bit će lijekovi na recept i tu će nam nedostajati 600-700 milijuna kuna, nakon lijekova su bolovanja, nešto manje nedostaje na ortopedskim pomagalima. Nažalost, negativni saldo obveza proizlazi iz prenesenih neplaćenih obveza od 2000. godine nadalje.

Rokovi plaćanja popeli su se na gotovo 250 dana, a vrlo je realno da će Barr kao novi vlasnik Plive tražiti bržu naplatu svojih potraživanja.
– Mi ne očekujemo posebne probleme s Barrom. Barr jest američka firma, ali morat će se priviknuti na uvjete našeg poslovanja. Vrlo često nađemo se u nebranom grožđu, ali ne svojom krivnjom. Mi, pacijenti i struka trebali bismo biti jedan lobi, a drugi bi trebali činiti farmaceutske tvrtke, dobavljači ortopedskih pomagala, dobavljači opreme, graditelji. Te dvije grupe trebale bi se međusobno dogovarati, no događa se da ta druga grupa vrlo kvalitetno radi s doktorima i pacijentima pa mi ostajemo sami u zaštiti novca predviđenog za zdravstvo.

Kako ste i sami liječnik, podržavate li štrajk u zdravstvu?
– Mislim da do štrajka neće doći. Zvecka se oružjem prije nego što se stvari dogovore. I sindikati moraju dijeliti sudbinu sustava, ne mogu živjeti izvan situacije i vremena.

Znači, ne podržavate štrajk?
– Ne, iako sam i sam zdravstveni radnik, te poznajem realitet situacije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Imaju li liječnici i medicinske sestre premale plaće?
– Ako mene pitate, reći ću da imaju, jer sam i sam doktor. Ali, u ovoj financijskoj situaciji, koju dijelimo s profesorima i ostalim državnim službenicima, iako radimo najodgovorniji posao, imamo relativno korektne plaće u odnosu na druge.

Informatizacija zdravstva jedna je od učinkovitih mjera kontrole trošenja u zdravstvu. U kojoj ste fazi?
– Do kraja ove godine bit će dovršena informatizacija primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječnici će dobiti smart kartice, tako da izvješća više neće ići preko papira nego preko našeg HZZO portala. Imamo veliku želju ići polako u zamjenu klasičnih zdravstvenih kartica osiguranika smart karticama, no nova smart kartica još je vrlo skupa. Nažalost, nismo mogli osigurati sredstva da ove godine krenemo s prvih milijun kartica.

Koliko stoji jedna smart kartica?
– Ta kartica trebala bi stajati 50 kuna prema procjeni pilot-projekta, to je 220 milijuna kuna za sve građane, s tim da bi se prvo ulaganje od 50 milijuna kuna u sustav zaštite vrlo brzo isplatilo.

Zašto građani sami ne plaćaju kartice kad plaćaju osobne i putovnice?
– Razmatramo mogućnost da to bude besplatno, odnosno da to pacijenti ne plaćaju jer putem smart kartice mogu se kontrolirati svi nepotrebni troškovi.

Na snazi je i nova odredba po kojoj liječnik pacijentu mora osigurati pregled u roku od 30 dana, u suprotnom pacijent ima pravo otići kod privatnika i od HZZO-a dobiti povrat novca.
– U praksi to izgleda ovako: odete kod doktora primarne zdravstvene zaštite i on vas uputi internistu, što morate obaviti u roku od 30 dana. Dinamiku dalje određuje specijalist koji vas je pregledao, a kod privatnika idete samo ako vas internist nije pregledao u prvih mjesec dana.

Po kojim tarifama će se vršiti povrat?
– Po cijenama HZZO-a.

No internistički pregled kod privatnika mnogo je skuplji nego u vašem cjeniku.
– Internistički pregled kod privatnika je mnogo skuplji, a mi ga naplaćujemo 56 kuna.

Što to onda znači, da ću platiti 300 kuna, a vi ćete mi vratiti 56 kuna?
– Ja ne znam koliko stoji pregled kod privatnika i što on sadrži. Mi plaćamo po svojim cijenama, a ne njegovim.

Ako nemam 300 kuna, opet ću biti prisiljena čekati. Nije li to obična demagogija?
– Internist privatnik će to rado obaviti i za manje. Može mu dvoje ljudi doći na pregled za 300 kuna ili deset ljudi za 60 kuna.

Izdvajanje Zavoda za zaštitu na radu
Najavljuje se izdvajanje HZZO-a iz sustava. Što će to značiti za HZZO i za korisnike?
– HZZO će se podijeliti na dva zavoda. Zavod za obvezno zdravstveno osiguranje i Zavod za zaštitu na radu. Osim upravljačkog mehanizma, u zavodu se neće ništa promijeniti. Nisam siguran da je trebalo forsirati da ovaj drugi zavod tako brzo iziđe iz obveznog zdravstvenog osiguranja jer smo i dosad mi to vrlo kvalitetno radili, a sad ćemo morati vrlo strogo definirati granice. No zakon je to propisao po uzoru na ostale europske države.

Liječnici moraju pratiti listu lijekova
Primjena dvije liste lijekova nije prošla bez problema. Neki liječnici su se žalili da im HZZO nije poslao liste.
– Naša lista lijekova praktički je dva mjeseca na webu. Svaki doktor obvezan je pratiti promjene zakona, u Narodnim novinama je izišla lista lijekova prije mjesec dana, a doktori me jučer zovu da mi kažu da ne znaju što je na listama, tako da smo cijeli dan kopirali liste lijekova da im ih podijelimo. Dali smo tiskati popis lijekova s komentarom, no zbog Zakona o javnoj nabavi morali smo proći javni natječaj, ali je prekratak rok i distribucija brošura počela je tek u ponedjeljak.