U lipnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj pale za 0,4 posto na godišnjoj razini, već peti mjesec zaredom, što dosad nikad nije zabilježeno.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 0,3 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine pale za 0,4 posto.

To je veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u lipnju potrošačke cijene pale za 0,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od stagnacije do pada za 0,4 posto.

To je već peti mjesec zaredom kako cijene padaju, pri čemu se pad ubrzao, s obzirom da je u svibnju iznosio 0,2 posto na godišnjoj razini.

„Inflatorni pritisci i dalje ostaju pod negativnim utjecajem slabe domaće potražnje i izostanka pritisaka s inozemnih robnih tržišta. Nadalje, pad cijena sirovina na svjetskom tržištu, uz korekciju cijena sirove nafte, te ukidanja preostalih zaštitnih carina nakon ulaska Hrvatske u EU također pridonose izostanku inflatornih pritisaka“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prosječna stopa inflacije u 2014. oko nule

Padu potrošačkih cijena u lipnju na godišnjoj razini najviše je pridonio pad cijena obuće i odjeće, za 4,9 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 30 posto, pale za 4,0 posto.

S padom od 1,1 posto slijede cijene rekreacije i kulture, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću skliznule 0,9 posto. Cijene ostalih dobara i usluga pale su, pak, 0,2 posto, a komunikacije 0,1 posto.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Cijene obrazovanja ostale su na godišnjoj razini nepromijenjene, dok su najviše, 9,6 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana. S rastom od 2,5 posto slijede cijene prometa, dok su cijene zdravstva porasle 1,9 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva 1,7 posto.

U prvih šest mjeseci potrošačke su cijene u prosjeku bile za 0,3 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a pad cijena pet mjeseci zaredom nije zabilježen otkad su dostupni podaci DZS-a.

„U drugoj polovici godine ne isključujemo mogućnost porasta cijena, uslijed povećanja trošarina na gorivo i nameta telekomunikacijskim tvrtkama, koje bi na godišnjoj razini ipak mogle zabilježiti nešto blaže stope rasta“, navode analitičari RBA, koji procjenjuju da bi prosječna stopa inflacije na razini cijele godine mogla biti blago iznad nula posto.