U HTV- ovoj emisiji posvećenoj presudi bivšem premijeru Ivi Sanaderu, prikazanoj u utorak nakon izricanja presude, odvjetnik Branko Šerić izjavio je da se trenutno radi na još 30-ak predmeta koji spadaju pod zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. Šerićeva izjava uzrujala je njegovog kolegu Čedu Prodanovića, koji tvrdi da nije čuo kako se još nekoga goni zbog ratnog profiterstva, čime je indirektno želio reći da se spomenuti zakon primjenjuje samo na njegova klijenta Ivu Sanadera, a možda čak i da je napisan samo za njega.

Zato je i zamolio Šerića da svoja saznanja podijeli s ostatkom javnosti."Nikakve tajne tu nema, ja sam za taj podatak doznao iz priopćenja DORH-a", rekao nam je u srijedu Šerić, dodavši kako ne smije pričati o svojim klijentima, iz čega se može zaključiti da i među njegovim klijentima ima osoba za koje postoje indicije o povezanosti s ratnim profiterstvom.U DORH-u navode da je po zakonu o ratnom profiterstvu podnesena 31 kaznena prijava, "te se provode izvidi kako bi se utvrdilo postoje li elementi kaznenog djela". Mediji navode da je pokrenuto nekoliko istraga, ali je teško reći hoće li nakon Sanadera još netko doći do faze suđenja. Iako o imenima nitko ne želi govoriti, navodno se temeljito istražuje način na koji su se, između ostaloga, obogatili i neki generali Hrvatske vojske.Sanader je sredinom studenoga na suđenju, tijekom iznošenja obrane, rekao da se "u internim krugovima, zakon o nezastarijevanju ratnog profiterstva zove Lex Sanader".

S indignacijom je odbacio točku optužnice koja ga tereti za ratno profiterstvo jer je od austrijske Hypo Alpe-Adria banke navodno primio proviziju kada je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Tada je tvrdio da je cijeli slučaj pokrenut po nalogu Jadranke Kosor, koja je "DORH-u naredila kazneni progon i na njemu surađivala, šaljući razne svjedoke koje je nutkala da svjedoče. Nisam primio nikakvu proviziju, ali i da jesam to ne bi imalo nikakve veze s ratnim profiterstvom. Možda ne spadam u najzaslužnije za samostalnost Hrvatske, ali sigurno nisam ratni profiter", rekao je tada Sanader. Tijekom suđenja prigovorio je što mu se sudi retroaktivno "po zakonu o koji se od donošenja nije primijenio niti na jednom drugom hrvatskom građaninu", iako to ništa ne mora značiti- jednostavno netko mora biti prvi.  Tek nova suđenja za ratno profiterstvo pokazala bi da nikakve urote protiv Sanadera nema. Valja se prisjetiti i da se aktualni predsjednik RH Ivo Josipović desetak godina zalagao- i po tome najviše bio upamćen u javnosti- za nezastarijevanje kaznenih djela počinjenih za vrijeme pretvorbe i privatizacije, a tada sigurno nije imao na pameti Sanadera."Kad ne bi bilo daljnjih postupaka, onda bi bila uvjerljiva teza da je taj zakon zapravo Lex Sanader", izjavio je za Radio 101 odvjetnik Veljko Miljević.

"Mislim da zakon nije donesen za Ivu Sanadera. Bilo bi zaista nepravedno i prema njemu i prema svima ostalima da se isti postupak ne primijeni i na druge. Znamo da su se u početnim fazana pretvorbe javnog u privatno vlasništvo mnogi naglo obogatili i stekli ogroman imetak, no Sanadera među vodećim novopečenim tajkunima nije bilo", kaže Miljević. Za Sanadera kobni Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije stupio je na snagu u svibnju 2011. Po njemu se može poduzeti kazneni progon i nakon isteka rokova za zastaru u nizu slučajeva: Sanader je osuđen zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a kažnjiv je i cijeli niz raznih okolnosti, npr. nesavjesno gospodarsko poslovanje, prouzročenje stečaja, zlouporaba ovlaštenja u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza ili doprinosa, primanje ili davanje mita…

Godišnje izvješće

Lani jedna optužnica

DORH u izvješću za 2011. godinu, tijekom koje je donesen zakon o nezastarijevanju ratnog profiterstva, navodi da je "državno odvjetništvo u vezi ratnog profiterstva podiglo jednu optužnicu, a u jednom predmetu istraživanja su u tijeku. Tijela otkrivanja nisu nakon stupanja na snagu zakona podnijela nove prijave u vezi ratnog profiterstva te procesa pretvorbe i privatizacije". Donošenjem Zakona "državna odvjetništva počela su s analiziranjem kaznenih predmeta u kojima je došlo do odbačaja kaznenih prijava zbog nastupa zastare te dodatnim provođenjem izvida kako bi se pokrenuli kazneni postupci u slučajevima u kojima postoje osnovne sumnje da je kazneno djelo počinjeno. Taj rad je složen i zahtijeva detaljne provjere i dodatna istraživanja svih tijela otkrivanja", navodi se.