S ministrom zaštite okoliša i energetike Tomislavom Ćorićem razgovarali smo o ispunjavanju ciljeva održivog gospodarenja otpadom, sufinanciranju putem EU fondova, suradnji Ministarstva s jedinicama lokalne samouprave te saniranju neusklađenih odlagališta.

Hrvatska je preuzela obvezu da do 2020. godine 50% otpada bude reciklirano. Prošle godine bili smo na oko 30%, što je nije loš rezultat u odnosu na prethodno razdoblje, no je li taj napredak dovoljan da postignemo ciljeve EU?
Republika Hrvatska čini sve napore da se ciljevi postignu. Odgovorni za odvajanje otpada na svom području su općine i gradovi. Međutim, potrebno je napomenuti da je prije svega nužno stvoriti preduvjete i to zakonodavne i infrastrukturne. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u tom smislu donijelo potrebne propise i putem EU fondova osigurava sufinanciranje opreme potrebne za odvajanje otpada, a na općinama i gradovima je da iskoriste mogućnosti povlačenja bespovratnih sredstava za infrastrukturu i provedu odvajanje otpada. Pripreme propisa i javnih poziva za sufinanciranje iz EU fonda pokrenule su se tek posljednjih mjeseci te je zahtijevalo vrijeme tijekom kojeg je možda izgledalo da se ništa ne događa, ali tijekom tog razdoblje uložen je veliki napor kako bi projekti bili spremni za realizaciju. Sad smo došli u fazu kad sav dosadašnji višemjesečni angažman Ministarstva postaje vidljiv tako što su raspisani javni pozivi za sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta i sanaciju odlagališta, pozivi za informativno-izobrazne aktivnosti, a najavljen je i poziv jedinicama lokalne samouprave za iskaz interesa za nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. U pripremi su i pozivi za vozila, plovila, izgradnju sortirnica i kompostana.  Prijavitelji na ove javne pozive su upravo općine i gradovi. Za reciklažna dvorišta već su dodijeljena sredstva za 56 jedinica lokalne samouprave u ukupnom iznosu od 143,8 milijuna kuna, a još je preostalo oko 70 milijuna kuna. U tijeku je poziv za sanaciju odlagališta kroz koji je osigurano 80 milijuna kuna EU sredstava. Veliki je interes jedinica lokalne samouprave i za poziv za informativno-izobrazne aktivnosti. Ovi javni pozivi su otvoreni do konca ove godine, odnosno do veljače sljedeće godine. Isto tako je važno reći da Ministarstvo kontinuirano komunicira s jedinicama lokalne samouprave i organizira sastanke u pojedinim gradovima i općinama kako bi se na terenu upoznali s aktualnom problematikom, a što se do sada pokazalo izuzetno dobrim načinom suradnje Ministarstva, općina i gradova.

Poznato je da se najbolji rezultati odvojenog sakupljanja otpada postižu sustavima na kućnom pragu, odnosno da svaki građanin što bliže svojoj kući ili stanu ima spremnike za odvojeno sakupljanje. Koliko je ta infrastruktura razvijena kod nas – stječe se dojam da se tek nedavno počela ozbiljnije rješavati.
Iako obaveza odvajanja otpada postoji od 2013. godine, tek se intenzivno djeluje zadnjih pola godine. S jedne strane je prošle godine donesena Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom, a s druge strane su javni pozivi za sufinanciranje opreme za odvajanje otpada iz EU fondova kako je već prije rečeno. U pravu ste da iskustva drugih država pokazuju da je najdjelotvorniji način kako postići što veće ciljeve i osigurati što vrjedniju sirovinu odvajanje otpada na "kućnom pragu". Upravo takav način odvajanja otpada propisuje Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. U vezi s time jedinice lokalne samouprave su morale do 1. veljače ove godine donijeti Odluke o načinu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada što uključuje i odvajanje otpadnog papira, stakla, plastike i metala kod svakog korisnika te javne usluge. Do danas je u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaprimljeno gotovo 400 Odluka, što znači da sve jedinice lokalne samouprave još nisu donijele ili dostavile Odluku. Odluka je temelj za sustav odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, povećanja odvajanja otpada i smanjenja otpada koji se odlaže na odlagališta. Nakon Odluke slijede novi cjenici koji trebaju potaknuti građane na drugačije shvaćanje problema otpada i na promjenu u svom ponašanju. Mislimo da građani izuzetno dobro prihvaćaju odvajanje otpada nakon što im se pruži mogućnost u vidu spremnika i prije svega edukacije i informiranja. Što se tiče spremnika i ostale potrebe opreme već je spomenuto da je Ministarstvo priprema javni poziv za sufinanciranje iz EU kohezijskog fonda. Dakle, kako je rečeno nakon niza mjeseci napornih priprema, sad projekti odvajanja otpada postaju svima vidljivi.

Postoji i velik problem neusklađenih odlagališta. Kako će se riješiti taj problem?
Odlagališta se moraju sanirati i u konačnici zatvoriti. Samo da spomenem sadašnje stanje odlagališta u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 301 lokacije od prije više od 10 godina danas imamo 120 od kojih je za 60 sanacija završena. Ali, prije zatvaranja svih odlagališta sustav obrade otpada mora biti uspostavljen na cijelom području Republike Hrvatske. Zbog toga je Ministarstvo pripremilo dokument koji je podloga za plan zatvaranja odlagališta. Konkretno to znači da će neka odlagališta biti odmah zatvorena, npr. na onim područjima koja pripadaju jednom od centara za gospodarenje otpadom koji rade ili će uskoro početi s radom ove godine kao i ona koja nemaju potrebnu opremljenost niti dokumentaciju za saniranje, dok će druga odlagališta biti zatvorena i sanirana u određenom roku u sljedećih par godina. Određeni broj odlagališta koja su sanirana i imaju tehničke i tehnološke uvjete u skladu s propisima i dozvole nastavit će s radom do otvaranja centra za gospodarenje otpadom na tom području.

Krajem prošle i početkom ove godine obišli ste mnoge jedinice lokalne samouprave s ciljem kako bi one uspješnije ispunile svoje zakonske obveze u području gospodarenja otpada. Kako ste zadovoljni njihovim dosadašnjim rezultatima i gdje je najveći prostor za napredak?
Izuzetno smo zadovoljni odazivom predstavnika pojedinih općina i gradova. Pokazalo se to kao jedan od ne samo dobrih već bih rekao ključnih koraka u uspostavljanju suradnje i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave, kako za nas jer na terenu upoznajemo specifičnosti i probleme pojedinih krajeva Hrvatske, a isto tako i za općine i gradove koji su u izravnom kontaktu s Ministarstvom i tijekom tih sastanaka, ali ono što je još važnije i nakon toga. U svakom trenutku smo im u potpunosti na raspolaganju.

Koliko su građani, a posebno gospodarstvenici, upoznati s prednostima odvojenog prikupljanja korisnih sirovina? Je li zaživio koncept Burze otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori?
Edukacija i informiranje građana je nešto što mora biti prije svega i svakodnevno prisutno u životu građana, a obaveza je općina i gradova. Osim spremnika i reciklažnih dvorišta koji trebaju biti na raspolaganju građanima za odvajanje otpada, građani moraju znati što se od njih očekuje. Emitiranjem spota za odvajanje otpada započela je nacionalna kampanja informiranja i edukacije, a slijede i ostale promidžbene aktivnosti Fonda i Ministarstva namijenjene građanima svih uzrasta. Što se tiče Burze otpada pokrenute su aktivnosti s HGK-om te je zajednički stav da postojeći sustav ne zadovoljava trendove i planove u gospodarenju otpadom koji se sada provode i u sljedećih nekoliko mjeseci trebali bi imati prijedlog novog koncepta Burze otpada.