Kako bi zadržali liječnike čija im glavarina pokriva troškove poslovanja, neki domovi zdravlja uveli su praksu izravnog ucjenjivanja mladih specijalizanata. Hrvatska liječnička komora zaprimila je već nekoliko prijava liječnika kojima je nakon potpisivanja ugovora o specijalizaciji ponuđen aneks u kojem se od njih traži da osam godina nakon položenog specijalističkog ispita ne odu u privatnike. Komora će stoga svim županijskim povjerenstvima poslati zahtjev da ispitaju stanje na terenu, kako se pojava ne bi razmahala, doznajemo od dopredsjednika HLK Josipa Jelića.

Manja mreža
“Liječnici koji su već potpisali ugovor o specijalizaciji s domom zdravlja dovedeni su time u situaciju ‘uzmi ili ostavi’, odnosno nemaju izbora i u strahu da će ostati bez posla potpisuju i anekse. To je ozbiljno omalovažavanje i ucjenjivanje liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje ne smijemo dozvoliti”, kaže Josip Jelić te dodaje da je prijava Komori najbolji način da se ucijenjeni liječnici obrane. Sličan slučaj zabilježen je prije nekoliko godina u Dubrovniku kad je liječnik koji je odbio potpisati aneks dobio otkaz, što je prijavio Komori koja se zauzela za svog člana i vratila ga na posao. Naime, mreža liječnika opće/obiteljske medicine u domovima zdravlja sve se više smanjuje jer sve više liječnika privatizira svoje ordinacije, odnosno odlazi u zakup. U domovima zdravlja u Hrvatskoj radi oko 1200 liječnika, dok je oko dvije tisuće privatnika koji imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Domovi zdravlja svoje liječnike čvrsto drže jer im, pogotovo otkad je ukinuto financiranje uprava, njihova glavarina pokriva tekuće troškove poslovanja. Istodobno, liječnici su nezadovoljni jer njihove plaće u domovima zdravlja ne odgovaraju broju osiguranika po timu – isto će zaraditi i liječnik koji ima dvije tisuće i onaj s 2500 osiguranika, odnosno “višak” glavarine ne ide u plaću liječničkog tima već za troškove doma zdravlja. Financiranje putem glavarine zapravo se smatra jednim od osnovnih problema u poslovanju domova zdravlja i taj problem ima znatan utjecaj na broj zdravstvenih usluga koji se pružaju u segmentu polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite.

Ulazni troškovi
Problem je i u značajnom broju neopredijeljenih osiguranika u djelatnosti pedijatrije, stomatologije i zdravstvene zaštite žena. Isplata naknada za regres, božićnicu i dar djetetu djelatnicima na teret tekućih prihoda, predstavlja sve značajniji problem u poslovanju. Osim toga, domovi zdravlja, kao i većina zdravstvenih ustanova, nisu obveznici Zakona o PDV-u. Ne obračunavajući PDV na svoje usluge, domovi zdravlja nemaju mogućnosti povrata pretporeza, bez obzira što se u ulaznim računima nalazi i PDV. Na ovaj način primjenom Zakona o PDV-u povećani su ukupni rashodi domova zdravlja. Istodobno, primarna zaštita u Hrvatskoj rješava tek pedesetak posto slučajeva što je daleko manje nego što je predviđeno Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva prema kojoj treba postići da se 80 posto slučajeva rješava u primarnoj zaštiti. Strategija predviđa i mijenjanje načina plaćanja obračuna medicinskog rada, te promjenu sustava i izračuna glavarina, no zasad nije zaživjela nijedna od navedenih promjena.

Veliki problem timovi s malo osiguranika

Velik je problem i broj osiguranika po timu. Među liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je oko tisuću onih koji imaju više od 1700 osiguranika, 1400 liječnika ima manje osiguranika, a njih petsto ima i manje od 1200 osiguranika. Bez obzira kolik broj osiguranika imali na skrbi, liječničko je radno vrijeme osam sati. Upravo financiranje timova s malim brojem osiguranika jedan je od najvećih problema u poslovanju domova zdravlja, ocjena je Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu. Naime, u situaciji kad kolektivni ugovor garantira plaću neovisno o opsegu rada, domovima zdravlja je potrebno osigurati sredstva za pokriće svih fiksnih troškova koji nastaju prilikom rada tima s nedovoljnim brojem osiguranika.