Domaća tvrtka proizvela stroj za proizvodnju vodika iz organskog ostatnog materijala, interes pokazao i grad Zagreb

Autor: Poslovni.hr , 02. veljača 2024. u 08:25
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

“Mi smo dobili dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, u jednom našem gradu ćemo vrlo brzo postaviti postrojenje”, objašnjava.

Kako zbrinuti otpad, a da ne ugrozimo zdravlje građana, kao i oštra podjela na one koji su za termičko uplinjavanje gotovo svih vrsta otpada i onih koji su za kompostiranje jedna je od najvećih dvojbi koja muči hrvatske gradove na čelu sa Zagrebom.

Jedno od inovativnih rješenja koje je dobilo i zeleno svijetlo EU-a nudi nam se gotovo ispred nosa. Naime, hrvatska tvrtka DOK-ING u suradnji s Građevinskim fakultetom završila je “uređaj za proizvodnju vodika iz organskog ostatnog materijala”. To je puni naziv tog inovativnog postrojenja, javlja HRT.

Preuzimamo sve što je neupotrebljivo i od toga stvaramo novu vrijednost – energiju

“Sve ono što se po hijerarhiji gospodarenja otpadom može upotrijebiti, vratiti, obnoviti, iskoristiti, treba tako napraviti. Mi smo taj stroj proizveli da ne bi odlagališta bila ovakva kakva su sada. Dakle, sve što je neupotrebljivo, a do sada je to gotovo 50% skupljenog i sortiranog materijala, mi preuzimamo i od toga stvaramo novu dodanu vrijednost, a to je energija”, govori Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke DOK-ING.

“To nisu spalionice”

Važno je napomenuti kako to nisu spalionice.

“Spalionice su ona postrojenja koja u procesu prerade otpada ili bilo kojeg drugog materijala gorenjem smanjuju masu tog materijala. Gorenje u okolinu izlučuje dosta tvari koje nisu poželjne, a naše postrojenje radi na principu suhe destilacije. Mi organski materijal zagrijavamo do određene temperature, gdje se on termokemijskim procesom razgrađuje na krutu i plinovitu komponentu. Iz te plinovite komponente imamo jednu stvar koja je danas “popularna”, a to je vodik. Mi preko 70% pojedinih materijala dobijemo vodik koji možemo dalje koristiti kao gorivo, ili za bilo što drugo što nam treba. A u krutoj komponenti opet imamo dvije komponente, to je pepeo koji je neutralan ili inertan i imamo čađ koja nam se javlja, koja je strateški materijal koji nam služi za proizvodnju karbonskih vlakana”, objašnjava Majetić.

Profesor Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta u Zagrebu kaže kako povezanost akademske zajednice i industrije pridonosi učinkovitijem razvoju gospodarstva.

“Tvrtka Doking prepoznala je kapacitete akademske zajednice i kroz dugi niz godina aktivno surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu i njegovim sastavnicama te kroz prijavu nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata potaknula je suradnju da kroz znanstveno-istraživački rad pokušamo doprinijeti inovativnom razvoju novih tehnologija, a jedna od njih je upravo i postrojenje za obradu otpada”, govori Vouk.

Uloga Građevinskog fakulteta

Uloga Građevinskog fakulteta u toj suradnji je da se tehnologijom uplinjavanja obrađuje mulj s uređaja za pročišćavanje kao vrsta otpada koja stvara mnogo brige, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu”, objašnjava pofesor.

“Rezultati znanstveno-istraživačkog rada koji četiri godine uspješno realiziramo u suradnji s tvrtkom Docking, ukazuju da bi jedno ovako tehnološko rješenje moglo u značajnoj mjeri doprinijeti učinkovitijem zbrinjavanju i te vrste otpada (mulja)”, priča Vouk.

Rekao je kako sama tehnologija generira, s jedne strane sintezni plin, a s druge strane kruti ostatak koji također predstavlja određenu vrstu otpada.

“Mi se bavimo kako taj materijal iskoristiti kao sirovinu u građevinskoj industriji”, govori Vouk.

Ima interesa, pogotovo nakon problema s Jakuševcem

“Bili su kod nas i predstavnici Grada Zagreba, bili su predstavnici zelenih akcija, bili su ljudi koji shvaćaju da se mora riješiti problem otpada, drugi način ne postoji. Ono sve što se ne može na neki drugi način riješiti, rješava se kroz termičku obradu, ne spaljivanjem, ima drugih načina, termokemijskom obradom gdje mi možemo ekološki zbrinuti taj otpad i pretvoriti ga u novi energent. Interesa ima, pogotovo poslije ovoga što se s Jakuševcem dogodilo. Po meni bi taj Jakuševec trebalo iskoristiti, u saniranju ga pretvoriti u energent i građanima Zagreba dati jeftinu energiju za grijanje grada, no tu ja ne mogu ništa napraviti”, govori Majetić.

U jednom hrvatskom gradu će se uskoro postaviti postrojenje

Majetić kaže da su dobili podršku EU-a, a certifikat ne mogu tražiti prije nego što postave postrojenje.

“Mi smo dobili dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, u jednom našem gradu ćemo vrlo brzo postaviti postrojenje”, objašnjava.

Komentirajte prvi

New Report

Close