Najveću promjenu malima donosi povećanje osnovice za oporezivanje dobiti po 12% s 3 na 7,5 mil. kuna prihoda.
Tek nešto više od mjesec dana ostalo je do stupanja na snagu lepeze novih poreznih propisa u sklopu četvrtog kruga porezne reforme.
Što se sve mijenja kroz slojeve ključnih poreza, od PDV-a, dobiti do trošarina i fiskalizacije, i kako će to na njih utjecati, predstavljeno je austrijskim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj u organizaciji Trgovinskog ureda pri Austrijskom veleposlanstvu.
Tek nešto više od mjesec dana ostalo je do stupanja na snagu lepeze novih poreznih propisa u sklopu četvrtog kruga porezne reforme.
Što se sve mijenja kroz slojeve ključnih poreza, od PDV-a, dobiti do trošarina i fiskalizacije, i kako će to na njih utjecati, predstavljeno je austrijskim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj u organizaciji Trgovinskog ureda pri Austrijskom veleposlanstvu.
Face lifting propisa
"Nije riječ o temeljitoj reformi već o 'face liftingu' poreznog sustava i prilagodbi propisima EU", istaknuo je porezni savjetnik i partner u TPA grupi Bojan Huzanić uz ogradu da se osvrće na zakonske prijedloge koje tek treba potvrditi Sabor. Premda se u javnosti uglavnom debatiralo o osobnom odbitku, nižem PDV-u ugostiteljima na pripremu hrane i u konačnici reteriranje od spuštanja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, u sjeni je ostao niz, poduzetnicima poprilično bitnih, novosti.
kuna novi je plafon prihoda do kojeg će tvrtke plaćati 12% poreza na dobit
Od svih rošada najdalekosežniju promjenu, i to za male i srednje tvrtke, moglo bi donijeti povećanje porezne osnovice primjenu niže stope poreza na dobit od 12 posto, s 3 na 7,5 milijuna kuna prihoda, smatra Huznić.
Cilj te mjere je poticanje gospodarstva i SME segmenta te sprečavanje premještanja dobiti, uz napomenu da se one ne odnose na prijavu poreza na dobit za 2019. Za one koji preskoče taj prag (pa i za jednu lipu), ali računaju da će rasjepkati tvrtku na manje dijelove da "uštede" na porezu i plate 12 umjesto 18 posto na dobit, predviđeno je rješenje: odvajanje poslovanja mora biti ekonomski opravdano jer u suprotnom slijede kazne. To je naime, predviđeno izmjenama općeg poreznog zakona koji po prvi puta cjelovito uređuje područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona.
Eksplozija paušalnih obrta
Na tom kolosijeku je i namjera da se doskoči eksploziji paušalnih obrtnika koji su zapravo prikriveni ugovori o nesamostalnom radu. Rješenje, koje je uvedeno za kreativna zanimanja poput IT-ja, ubrzo se počelo iskorištavati za neplaćanje poreza i doprinosa pa će država propisati obilježja nesamostalnog rada.
U oba navedena slučaja, sukladno preporukama EK, ubuduće će za porezne obveze odgovarati fizička osoba koja stvarno upravlja svim povezanim društvima, a društva kao jamci-platci.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu