Sudeći prema prvim reakcijama ulagača na tvrtke koje država prodaje, drugi, veći krug privatizacije mogao bi razbiti bojazni građana stvorene privatizacijom 90-ih i početkom novog tisućljeća. Za Končar je predano čak 13 ponuda s početnom cijenom od 670 kuna po dionici, a za Badel 1862 vodi se bitka među četiri ponuđača koji u nastojanju da ga preuzmu koriste i pomalo kontroverzna sredstva.

Tako je u utorak Meteor grupa predstavnicima sindikata koji djeluju u Badelu prezentirala svoju ponudu. Uključuje ulaganja od 200 milijuna kuna kroz dokapitalizaciju tvrtke i otkup dugova poput kredita NLB banci od 6,5 milijuna eura. Stanić grupa iza koje stoji Svjetlan Stanić, Marinko Zadro s Oštrc grupom te slovačka tvrtka St. Nicolaus nisu imali priliku sindikatima prezentirati svoje ponude pa se u tim tvrtkama čude zašto su sindikati odlučili podržati Meteor grupu. Da im se Meteorov prijedlog iza kojeg stoje Ante Raspudić i bivši prvi čovjek Konzuma Darko Knez čini prihvatljiv potvrdio nam je sindikalist Šime Orešković iz PPDIV-a koji priznaje i da su sindikati poslali pismo Upravi u kojem izražavaju potporu jednom ponuđaču, iako ostale ponude nisu vidjeli.

“Rado bismo čuli i ostale ponude, ali ono što smo čuli od Meteora zadovoljava nas, jer govore o dokapitalizaciji dovoljnoj da tvrtka stane na noge, a i o zadržavanju radnika”, kaže Orešković. Istaknuo je i da Meteor već pregovara s bankama te da im je dao jamstvo da će odlično surađivati s najvećim distributerima poput Agrokora, Atlantic grupe i Roto 
prometa.

Proces privatizacije Badela 1862 specifičan je po tome što se odvija unutar predstečajne nagodbe pa će Uprava predložiti državi odnosno CEPR-u s kojim tvrtkama nastaviti pregovore i koga pozvati da dade obvezujuću ponudu. Zato pismo iz sindikata može utjecati na ravnopravnost položaja natjecatelja za Badel. Badelu su potrebna velika ulaganja, a kompanija ima više od 655 milijuna kuna kratkoročnih obveza koje se moraju servisirati. Iako je poslovanje stabilizirano, tvrtka i dalje bilježi gubitke.

Meteor je lani imao oko 200 milijuna kuna prihoda u tri tvrtke pa su zapravo obećali ulaganja koja su na razini njihova godišnjeg obrtaja. Slovačka tvrtka ima jako iskustvo u sektoru i stabilne prihode od oko 750 milijuna kuna, a Marinko Zadro i njegovo carstvo koje uključuje šećerane i Dalmacijavino stvara prihode od 1,2 milijarde kuna godišnje i posluje u plusu.

Stanić grupa, koja je od Agrokora preuzela Juicy, lani je ostvarila više od 2,8 milijardi kuna prihoda.

“Uvjeren sam da je ponuda Stanić grupe najbolja za Badel 1862, kako u financijskom tako i u segmentu osiguravanja stabilnosti poslovanja i vraćanja nagomilanih obveza, pa onda i u postizanju dugoročne održivosti i razvoja poslovanja Badela 1862. Stanić grupa garantira zadržavanje svih postojećih zaposlenika Badela 1862 pa i zapošljavanje novih te ostanak proizvodnje u postojećim pogonima u Zagrebu.

Proizvodni portfelj Badela donio bi nam ozbiljan ulazak u segment proizvodnje alkoholnih pića, dok bi okrilje Stanić grupe Badelu 1862 osiguralo stabiliziranje poslovanja uz najviše standarde korporativnog upravljanja, pristup nužnim investicijama i dokazano uspješnom timu u distribuciji pića u regiji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Stanić grupa je financijski stabilna sa znatnim potencijalom investiranja i ima snage i znanja podići ukupno poslovanje Badela 1862 na višu razinu”, poručio je Svjetlan 
Stanić.