Nuklearna elektrana Krško (NEK), vrlo važan energetski objekt za Hrvatsku i strateški za Sloveniju, u lipnju ove godine proizvela je 520 374 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 495 359 MWh neto električne energije. U tom je mjesecu proizvodnja bila za 1,1 posto iznad planirane od 490.000 MWh.

Dopuštene vrijednosti
Kako ističu iz same elektrane, faktor raspoloživosti bio je 100-postotni. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija. Svi su sigurnosni sistemi bili operabilni. U lipnju se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NEK prosječno za 2,1 stupnja Celzijusovih, a najviše za 2,9 ºC od dozvoljena 3 ºC. Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq.

Od toga je udio za tritij u lipnju iznosio 0,32%, a ukupni godišnji udio do kraja lipnja 2%. Cjelogodišnji utjecaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih tvari ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva.

Ocijenjeni utjecaj u lipnju iznosio je 0,08 % i 0,57 % godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m. U tom je mjesecu uskladišteno 2533 kubičnih metara nisko i srednje radioaktivnog otpada, javljaju iz NEK-a.

Hrvatska iz NEK-a, koji je u zajedničkom vlasništvu Hrvatske i Slovenije i proizvedena struja se dijeli u omjeru 50-50, zadovoljava oko 17% posto svojih potreba za električnom energijom, a susjedna zemlja i više od 40 posto. Stoga u Sloveniji već duže vrijeme razmišljaju o izgradnji drugog reaktorskog bloka koji bi utrostručio postojeći instalirani kapacitet nuklearke koji je trenutno 700 MW.

Usprkos protivljenju lokalnih zelenih udruga i iz susjednih država, u Sloveniji su poprilično odlučni da krenu u taj projekt, a kako se, osim ekološki i politički osjetljivom projektu, radi i o objektu čija se cijena može popeti i preko pet milijardi eura, vlada u Ljubljani voljna je da se u projekt uključe i drugi partneri, prije svih Hrvatska, ali ne isključuju Austriju, Mađarsku i druge.

Jasnije kroz tri godine
Naime, da će u mogućoj izgradnji drugog bloka NE Krško sigurno sudjelovati i investitori iz drugih zemalja, potvrdio je nedavno slovenski premijer Robert Golob u razgovoru za austrijsku novinsku agenciju APA. “Mislim da ćemo u iduće tri godine jasno definirati pod kojim će uvjetima Slovenija početi ulagati u novi blok nuklearne elektrane.

Vjerujem da će u projektu sudjelovati mnogo investitora iz drugih zemalja, a vrlo je moguće da će biti i netko iz Austrije”, rekao je slovenski premijer te najavio da bi odluka o projektu trebala bi biti donesena prije izbora u proljeće 2026., a godinu dana kasnije o tome bi se trebalo odlučiti na referendumu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na kritike da Vlada odugovlači proces, Golob je odgovorio da nijedna nuklearna elektrana u Europi u novijoj prošlosti nije izgrađena u predviđenom roku i unutar prvobitno zacrtanog proračuna. Dodao je da Slovenija namjerava dopustiti sudjelovanje u projektu samo zapadnim ulagačima, uključujući Japan i Južnu Koreju.