Nalazi prošli tjedan objavljene analize Europske komisije o ekonomskoj situaciji i izgledima Hrvatske te njezinu napretku u provođenju prethodnih preporuka su, kao i prethodni, sugerirali nepovoljnu sliku,  ali to je samo nakratko privuklo pažnju medija i političara. 

"Nažalost", dodala je tome Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, u svom osvrtu na tzv. zimski paket europskog semestra EK naslovljenom s "Ima li nade za izlazak iz začaranog kruga nečinjenja?" Umjesto o gorućim pitanjima prekomjernih ekonomskih neravnoteža i neprovođenju reformi, veoma brzo njih su ponovno prekrilo žustre rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Ne sporeći njezin značaj, Ott ipak iostiče kako se u dogledno vrijeme "s njom ili bez nje ništa bitno neće dogoditi, dok bi izlazak države iz prekomjerne neravnoteže itekako promijenio živote svih građana Hrvatske". 

Lani su dubinske analize ukazale na šest država s prekomjernim neravnotežama. Ove godine u toj su kategoriji ostale samo tri "nepopravljive", a među njima je nažalost i Hrvatska.

"Kako je npr. Slovenija uspjela postati zemlja bez neravnoteža, a Hrvatska se – i dalje u društvu na sličan način paralizirane Italije i Cipra – batrga s prekomjernim neravnotežama? Uspjela je upravo zahvaljujući potpunoj i trajnoj provedbi preporuka, za razliku od Hrvatske u kojoj je napredak u provedbi ograničen ili ga ni nema", konstatira Ott.

Upozorava pritom da se Nacionalni program reformi i program konvergencije EK-u trebaju predstaviti EK-u već s krajem travnja pa utoliko postoji i bojazan da će se ti programi opet u Saboru naći u zadnji čas, bez mogućnosti prave rasprave.