U Parizu se svake dvije godine održava jedna od najvećih svjetskih izložbi naoružanja i vojne opreme EUROSATORY, a Hrvatska je i na ovoj izložbi imala svoje predstavnike, državnu Agenciju Alan, koja zastupa ostale hrvatske proizvođače oružja i vojne opreme.

Sudjelovao i zagrebački proizvođač strojeva za deminiranje DOK-ING, te sve propulzivnija osječka tehnološka tvrtka Orqa, koje su koristile zajednički štand s Agencijom Alan.

Samostalno su još nastupili i naš najveći proizvođač pištolja i jurišnih pušaka karlovački HS Produkt, te međimurski Šestan Busch, Čateks i tvrtka Spar-tac. Uz naš, bilo je još 38 nacionalnih paviljona, a na izložbi se pojavilo više od 1700 izlagača iz svih krajeva svijeta.

Bilo je značajno što je svoje predstavnike na štandove hrvatske obrambene industrije poslalo i Ministarstvo obrane, što se pokazalo značajnim za naše proizvođače.

Goran Basarac, predsjednik Uprave Agencije Alan, kaže da je Hrvatska predstavila svoj postojeći potencijal, ali da se najveća potražnja trenutno iskazuje kod proizvođača svih vrsta streljiva i projektila, naravno zbog rata u Ukrajini koji guta ogromne količine oružja i streljiva, ali i zbog toga što i europske zemlje sada žele popuniti svoje prazne stokove.

Mi tu sa svojim kapacitetima na žalost ne možemo sudjelovati, jer ne možemo isporučiti veću količinu. Od streljiva trenutno se u Hrvatskoj proizvodi jedino 40×46 mm granate i imamo mogućnost proizvodnje minobacačkog streljiva, ali s ograničenjima, jer problem su komponente, a nemamo vlastitu proizvodnju upaljača i baruta.

Najznačajniji hrvatski proizvođač vojne opreme i oružja ostaje HS Produkt, no sada se ističe i DOK-ING, koji je, kako kaže Basarac, u Ukrajinu već isporučio ili je isporuka u tijeku, 50-ak moćnih strojeva za deminiranje.

Agencija Alan je na sajmu predstavila portfelj proizvoda domaće obrambene industrije; hrvatske jurišne puške, pištolje, ručne bacače granata, granate 40×46 mm, TAKRAD-taktički radio, DRAGON-naprednu termovizijsku kameru, borbene kacige, borbene komplete (balistički prsluci), novi koncept multifunkcionalne kacige, prijedlog nove kamuflažne šare za uniforme razvijene u Čateksu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sami proizvođači nerado govore o svojim poslovima, no Basarac kaže da je hrvatski štand polučio velik interes i dobili smo velik broj poslovnih upita, te je otvoren komunikacijski kanal s budućim perspektivnim tržištima Malezijom, Vijetnamom, Saudijskom Arabijom i SAD-om.

Zajednička EU nabava
“Premda je cjelokupan fokus vojne industrije i trgovine na streljivu koje je potrebno Ukrajincima, jaka je potražnja za još jednim našim proizvodom, RBG 6, bacačem granata, te još jednim od proizvoda pulske tvrtke Madlerd, koja proizvodi višecijevne raketne bacače RAK 12, no opet je tu problem što kupac traži u paketu, osim lansera, i VBR rakete 128 mm. No, svejedno ide im dosta dobro, nešto plasiraju preko Agencije, nešto samostalno”, kaže Basarac.

Od drugih proizvođača Šestan Busch dogovara veliku isporuku, potencijalno više i od 30 tisuća kaciga za Grčku, a nastavljaju suradnju s francuskom žandarmerijom. Ovaj proizvođač radi i na EU zajedničkoj nabavi, jer je tu označen kao proizvođač koji ima velike kapacitete proizvodnje od 30 do čak 80 tisuća kaciga godišnje. HS Produkt nastavlja svoj uspješni put najviše u SAD-u, ali najavljuju i skoro predstavljanje jedne nove inovacije.

Već spomenuti DOK-ING formalno ne spada u vojnu industriju, jer za njegove proizvode, kao niti za proizvode Čateksa, ne trebaju izvozne dozvole. No, po formaciji i njihovim korisnicima, očito je da to spada i u obrambenu industriju. Basarac kaže da je Vijetnam pokazao velik interes za DOK-ING-ove protupožarne strojeve koji su se iskazali u dva velika požara u kojima je izgarao plastični otpad u Osijeku i Zaprešiću.

Što se tiče hrvatskog izvoza oružja, on se godinama kreće oko 150 do 200 milijuna dolara ili eura, ovisi o godini. U to se ne broje primjerice vojne donacije u oružju i opremi Ukrajini, a što radi i hrvatska Vlada.

Jedino što je objavljeno ovih dana je da je Hrvatska donirala do sada opreme i oružja Ukrajini u iznosu od 185 milijuna eura. Kako su oni zadržali industrijske potencijale za proizvodnju streljiva, dobar posao rade nama susjedne države BiH i Srbija, koje imaju “zakupljeno” 200 posto svojih kapaciteta.

Naš drugi susjed Slovenija, uspješno je predstavila svoju obrambenu industriju u Parizu, kroz zajednički štand podržan od njihovog ministarstva obrane i GOIS-a, udruženja sličnom našem vojnom klasteru. Zanimljivo je i da su u Sloveniji iz proračuna izdvojili 20 milijuna eura za potporu istraživačko-razvojnim vojnim projektima.

Na sajmu je predstavljena platforma koja je svojevrsna nadogradnja na borbena vozila američke proizvodnje OSH KOSH, a koja je namijenjena podršci vojnih snaga i pružanju vatrene podrške topom od 25 mm, no i kao sustav koji može štiti od napada mini dronova “kamikaza”. Za svoje oružane snage Slovenija je već naručila oko 20 kompleta i to je, slaže se Basarac, dobar primjer suradnje ministarstva obrane i proizvođača u cilju razvoja visoko tehnološkog proizvoda.

Na sajmu je bilo primijećeno uspješno pozicioniranje češke vojne industrije. Taj sektor je već pokupovao i firme za remont naoružanja, tvornice streljiva, a tu možemo smjestiti i našeg Đuru Đakovića, njegov odjel specijalnih vozila, koji ima češkog vlasnika. U svojim kapacitetima Česi su remontirali velike količine sovjetske opreme i streljiva te ga uspješno plasirali u Ukrajinu. Pojedine češke tvrtke tu su ostvarile već više od 900 milijuna eura prometa.

Labavija pravila
Basarac kaže da je vidljiv sve veći interes za naoružanjem i vojnom opremom, te je očito da će ovaj sektor imati jako velik rast i u idućih tri do pet godina. Problem su, naravno, dobavni lanci za tu vrstu proizvodnje i čini se da to najbolje za sada rade Francuzi. ASD EU, što je najveće udruženje EU obrambene industrije, izradilo je analizu da EU obrambena industrija mora u narednih pet godina dobiti financijsku potporu i narudžbe vrijedne više od 80 milijardi eura samo da se zatvori ‘rupu’ nastalu godinama neulaganja u vojni sektor.

I na sajmu se, pak, otvoreno raspravlja o tome koliko će proizvođačima situaciju poboljšati nedavna odluka ministara financija da se ‘olabave’ pravila EIB-a i omogući financiranje povećanja vojne proizvodnje jer nije jasno što će sve moći biti obuhvaćeno. Primjerice, Basarac smatra da se to još neće odnositi na proizvodnju streljiva.

No, dobro je da su se stvari pomaknule, ali naglašava da proizvođači traže ugovore, sigurnost da ako će investirati i uzimati zajmove uz pomoć EIB-a, da imaju i ugovore koji će im jamčiti plasman proizvoda na duži period. Dakle, treba to još izbrusiti na razini EU, a s time je povezan i pokušaj EK u objedinjavanju silnih vojnih nabava. Dio te priče je očito i još neobvezujući hrvatski potpis i ugovor s francuskom vojskom o sudjelovanju u nabavci francuskih mobilnih haubica 155 mm CAESAR.

Na EUROSATORY-u je bila prisutna i osječka Orqa, pa i na estonskom štandu gdje je predstavljena zajednička hrvatsko-estonska proizvodnja VEG VIZIR-a za uporabu unutar borbenih oklopnih vozila i tenkova, po kojima su već poznati. Svoj novitet što se tiče dronova i bespilotnih letjelica Orqa je pokazala i na hrvatskom štandu, te je potvrđeno da oni već proizvode kako dronove, tako i komponente za bespilotne letjelice i već ih isporučuju nekim vojskama.