Intenzivne aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na brušenju rješenja u završnoj verziji prije upućivanja na Vladu prijedloga Zakona o obnovi Zagreba urodile su plodom neposredno uoči ulaska korona virusa u taj resor, zbog čega je i sam ministar Darko Horvat završio u samoizolaciji.

“Konačni prijedlog rezultat je vrlo kvalitetne rasprave i dijaloga koji smo vodili s više različitih resora i institucija te predsatvnicima struke, ali i oporbe, od čije strane smo uključili i neke dobre prijedloge na čemu se zahvaljujem”, kaže Horvat dodajući da je Vlada činila sve da se zakon donese što je prije moguće a da bude pravičan i održiv te još važnije – provediv na terenu.

Završni razgovori pokazali su da je pitanje definiranja cenzusa za korištenje socijalnog kriterija najosjetljivije pitanje. Poznavatelji tvrde da su se oko toga najviše lomila koplja. Naime, socijalni kriterij bio je tema međuresorskih razgovora te isto i razmatranja prijedloga od strane oporbe, a rezultat je sljedeći: Prema prijedlogu, kroz dohodovni i imovinski census, kako se predlažu, čini se da su osigurači pravednog rješenja visoko postavljeni kao ‘letvica’, a treba imati na umu da je to bitno tek za jednu od dvije kategorije obnove – onu konstrukciju, dok će cjelovita obnova biti na samim vlasnicima jer će njima na individualni trošak biti ostavljeno kako će urediti interijere. Od oko 25.000 nekretnina oštećenih potresom,   oko 330 su zgrade javne namjene čiji osnivač i vlasnik su RH ili jedinice lokalne samouprave , i u tom slučaju vlasnik ih obnavlja u 100%-tnom iznosu.

Za konstrukcijsku obnovu koja je nužna da bi se vratila statika zgradama i pružila sigurnost građanima, država koja ulazi u sufinanciranje isključivo te vrste obnove po modelu 60% ona, 20% županija i 20% privatni vlasnik, uvođenjem socijalnog kriterija iz članka 6. prijedloga zakona propisuje da se od tih 20% koje bi građani trebali datiizuzima vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine ako njegov dohodak, isto tako i dohodak njegovog bračnog ili izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoprezivog dohotka.

Uvjet je i da nisu imali neku značajniju imovinu na dan potresa – npr. drugi stan, štednju brod ili auto, ako ne prelazi vrijednost od 200.000 kuna.

Time su regulirani i dohodovni i imovinski kriterij čime se izlazi izvan okvira sagledavanja veličine štete na nekretnini pogođenoj potresom. Na užem kabinetu je navodno bilo rasprave oko gornje granice od 200.000 kuna pa navedeni iznos, kako se doznaje, nije konačni.

Ovako postavljeni cenzusi kao glavno pitanje otvaraju sam broj korisnika koji bi ih ispunjavali i financirali ovaj dio obnove bez vlastite kune. Prema neslužbenim informacijama, takvi izračuni trenutačno ne postoje, jer se dohodovni census prelijeva vrlo različito na individualnom planu, tako da se od slučaja do slučaja razlikuje zbog broja djece, uzdržanih članova i slično.

Upitani za mišljenje, pojedini porezni stručnjaci navode da bi posrijedi mogla biti pomoć za stvarno najsiromašnije građane. Naime, kako navode, razlog tome je taj što je neoprezivi primitak u prošloj godini iznosio 3800 kuna, a od prvog siječnja 2020. je 4000 kn, dok uzevši u obzir prosječne plaće koje se kreću između 5500 i 6500 kn, ovisno o poslodavcima, a u Zagrebu i više, čini se da bi time bio obuhvaćen jako mali broj Zagrepčana.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema prijedlogu zakona , iz obaveze osiguravanja 20%-tnog iznosa od strane privatnih vlasnika izuzeli bi se invalidi Domovinskog rata te korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

Za zakonski tempo ključno je što unatoč koroni ide dalje po Vladinoj predviđenoj dinamici, te, kako se doznaje u Horvatovom resoru, prijedlog paketa pravila usuglašen u razgovorima s brojnim dionicima donosi okvir u kojem su rješenja konačnog zakonskog prijedloga koji danas ide na Vladu, a 2. rujna je planirano drugo čitanje u Saboru i 4. rujna glasovanje.

Navodno manje preinake moguće su tek u odnosu na jučerašnji uži kabinet Vlade, jer se i dalje raspravlja o gornjoj granici imovinskog cenzusa, odnosno postoji mogućnost da on bude viši iznos.

Za situacije u kojima građani ne bi mogli osigurati svoj udio, a bez čega nema obnove, prelomljeno je da će se država upisati na hipoteku. Založno pravo u korist tog založnog vjerovnika trajat će do osiguranja potrebnih sredstava, drugim riječima država će pokriti taj dio obnove, ali će građanin morati vratiti cjeloviti iznos da bi se oslobodili tereta na nekretnini. Posrijedi je općenita normativna solucija koja je najprimjerenija, tvrde, za potencijalno veliki broj korisnika.

Ministarstvo u ovom paketu rješenja daje okvir za realizaciju, a glavno provedbeno tijelo bit će Fond za obnovu koji bi trebao biti osnovan neposredno nakon usvajanja zakona, zbog čega su aktivnosti na tome već započele.

Suvlasništvo kao i broj članova novog subjekta bio bi definiran u omjeru RH 60%, Grad Zagreb 20% i dvije županije s po 10 posto. Nakon usvajanja zakona na razini podzakonskih akata bit će regulirano donošenje odluka, ovlasti i način funkcioniranja.

Na račun Fonda slijevat će se novac za financiranje obnove pa tako i od građana koji će dijelom direktno to činiti, a dijelom kroz zajedničku pričuvu što jača ulogu upravitelja višestambenih zagrada pogođenih potresom. Fond kao provedbeno tijelo koje će se baviti obnovom imat će i stručni savjet u kojem će kao član po novome bitI predstavnik seizmološke struke, a koje će biti savjetodavno tijelo ne samo Vladi.

Ide se prema pojednostavljivanju i ubrzanju procesa ishođenja potrebne dokumentacije, te projektam, ali ne na uštrb izrade kvalitetnih troškovnika pa bi se u svakom projektu načelno govoreći moglo doći do konačne brojke vezane za izvore financiranja glede konstrukcijske i cjelovite obnove.

Ukupne stavke cijene koje su dosad iznošene ne treba uzeti doslovno pa tako ni trošak rekonstrukcije ukupno od 42 mlrd. kuna. Postoji mogućnost da će navedeni iznos biti i manji zato što je ova procjena podrazumijevala da država ulazi u obnovu u stopostotnom iznosu, te će na to u konačnici utjecati I broj ljudi koji će biti obuhvaćen socijalnim kriterijima.

Obnova je već u tijeku, poručuju iz ovog resora, jer su u određenim dijelovima ljudi sami krenuli u obnovu te će im se to vraćati ako imaju račune i zadovoljavaju kriterije.