Oko dva i pol sata jučerašnjih razgovora predstavnika Vlade i veledrogerija o problemu 6,5 milijardi kuna akumuliranih dugova  za lijekove nije rezultiralo konkretnijim dogovorima i rješenjima.

S obzirom na razmjere problema, a on se danas očituje i u generiranju 450 milijuna kuna duga mjesečno, to zapravo i nije iznenađujuće.

Glavni akteri sastanka najavili su novi za desetak dana. Tada bi se na stolu ipak trebali naći i konkretni prijedlozi buduće dinamike plaćanja, a svi se nadaju da bi to moglo značiti i normalizaciju isporuka.

Iako je država u međuvremenu osigurala tzv. ubrzani transfer 900 milijuna kuna (600 ljekarnama i 300 bolnicama), to nije umirilo veledrogerije koje su pod hitno tražile 3,5 milijarde, pa će dio bolnica i dalje ostati u posebnom režimu isporuka za kojima su posegnuli pojedini dobavljači.

Hoće li se već u međuvremenu tijek isporuka normalizirati, Diana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija, kaže kako to ne može reći, jer svaka tvrtka odlučuje za sebe.

Ivan Klobučar iz Oktal Pharme rekao je da na “specifičnom izdavanju lijekova” trenutno imaju 33 bolnice. Dodao je kako su proteklih mjeseci plaćanja praktično obustavljena; u zadnja tri mjeseca HZZO je, kaže, platio tri od 13 faktura.

Sve u svemu, do dogovora ta kuća namjerava ostati pri ograničenjima, tj. posebnom režimu isporuka. Izvan njega su bolnice s plaćanjima do 240 dana, no takvih je, ističe, malo. U ključnim resorima shvaćaju problem, a jučerašnje razgovore smatraju korisnom razmjenom informacija.

Ministar financija Zdravko Marić kaže kako je, za početak, važno da se dijalog temelji na istim brojkama. Kratkoročno je cilj osigurati redovno funkcioniranje i poslovanje zdravstvenih ustanova, ali istodobno fokus mora biti na zaustavljanju     akumuliranja stalno novih dugova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Reforma zdravstva nam je potrebna i na prihodovnoj i rashodovnoj strani, još je jednom ponovio. Iz resora zdravstva i financija već je bilo najava da će se zajedno s HZZO-om pozabaviti i pitanjem usklađivanja politike nabavke lijekova za bolnice i ljekarne u zdravstvenom sustavu.

Već otprije govori se i o potrebi pronalaženja optimalnih rješenja u uvrštavanju lijekova na liste zdravstvenog osiguranja. A cijelo vrijeme u kontekstu dugova i rokova plaćanja provlači se i pitanje uzročno-posljedične veze s cijenama lijekova, iako  HALMED kao nadležna regulatorna agencija ima za njih definirane parametre uključujući i cijene u referentnoj skupini zemalja.

“Kad uspostavimo normalan sustav plaćanja prema veledrogerijama, tada će i cijene pasti za 10-15 posto”, izjavio je jučer varaždinski župan Radimir Čačić objašnjavajući kako veledrogerije u cijene uračunavaju i kašnjenja s plaćanjima.

Desetak posto niža cijena lijekova znači ozbiljne uštede na milijarde koje se na njih godišnje troše, pri čemu oko tri četvrtine ukupne potrošnje ide na teret HZZO-a.

Sustav treba racionalizirati

Pita li se Čačića, sustav zdravstva treba racionalizirati, ali usto trebamo i više plaćati za zdravstvo. Tako on ne vidi problem ni u reformskom zahvatu tzv. funkcionalnog spajanja bolnica i ne bi, kaže, imao ništa protiv toga na primjeru Varaždina i Čakovca, uz uvažavanje proporcija tih bolnica. Što o tome misle u Čakovcu, ne zna se.

Lokalni izbori u svakom slučaju nisu baš vrijeme kad će politika otvarati teme poput funkcionalnog spajanja bolnica koja se sporadično pojavljuje godinama. No, politički je teško danas gurati samo zahvate u smjeru povećanja prihoda, pa su brzo otklonjene i priče o mogućem povećanju izdvajanja za zdravstvo.

Ipak, proračuni zdravstvenog sustava iz godine u godinu rastu, a s njima i dugovi koji se svako toliko saniraju mini-sanacijama.

Na razini državnog proračuna prošle je godine na poziciji Ministarstva zdravstva izvršenje rashoda premašilo 15,4 milijarde kuna, što je 2,5 milijarde više nego godinu prije, ali ne i izvan planskih veličina (izvršenje je bilo 2,5% ispod plana). Najveći dio proračuna tog ministarstva, oko dvije trećine, odnosi se na kliničke bolničke centre, KB-e i specijalne klinike te nekoliko javnozdravstvenih zavoda. U državnom proračunu na tim je pozicijama i u 2020. mahom planirano više novca nego godinu prije.

Kao javna ustanova nadležna za provedbu poslova i prava iz obveznog i dopunskog osiguranja HZZO već godinama nije dio državne riznice. Ima zaključene ugovore sa 63 bolničke ustanove, financijski plan danas mu je težak oko 27,5 milijardi kuna, a najvećim dijelom rashodi se financiraju doprinosima. Jedan od važnijih pokretača njihova rasta je povećanje troškova za lijekove, koji rastu i pod utjecajem novih skupih lijekova i zdravstvene tehnologije.  Za tzv. posebno skupe lijekove danas se izdvaja više od 1,8 milijardi kuna godišnje, na receptne lijekove odlazi oko 3,7 milijardi, a daljnjih gotovo milijardu kuna stoje ortopedska pomagala i uređaji.

Istodobno, proteklih godina rastu i brojnost i poslovni prihodi poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite. Fina je povodom današnjeg Svjetskog dana zdravlja napravila analizu njihova poslovanja od 2015. do 2019. Broj poduzetnika u tom je razdoblju porastao za čak 32 posto, na 1427.

Broj zaposlenih povećali su 35 posto, na gotovo 9100 osoba. Konačno, ukupni prihodi tih poduzetnika u promatranom su razdoblju porasli za gotovo 60 posto, na 3,6 milijardi kuna, pri čemu je u predpandemijskoj 2019. dobit bila 40 posto veća nego četiri godine prije.

Najbolji rezultat u 2019.

Konsolidirani rezultat poduzetnika u toj skupini djelatnosti bio je najbolji upravo u 2019. s ostvarenih 281,4 milijuna kuna dobiti (u 2015. je iznosila 190,7 milijuna).

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti zdravstvene zaštite u 2019. iznosila je 6422 kune ili 15 posto više nego četiri godine prije, ističu u Fini. Najveće ukupne prihode ostvarili su Poliklinika Medikol, zatim Poliklinika Rident i Magdalena, dok su po dobiti prednjačili Specijalna bolnica Radiochirurgia iz Svete Nedjelje i riječki Rident.

Od ukupno 161 proračunskog korisnika u djelatnosti zdravstvene zaštite gotovo četiri petine prihoda ili 14,7 milijardi odnosilo se na bolnice, a pojedinačno najveći udjel u prihodima imao je KBC Zagreb (13 posto) s nešto više od 5500 zaposlenih.