Hrvatska poduzeća u prvih devet mjeseci ove godine postigla su rekordnu dodanu vrijednost i rast efikasnosti zaposlenih u posljednjih pet godina, od kada Zajednica za unapređenje intelektualnog kapitala Hrvatske gospodarske komore analizira intelektualni kapital. Prema jučer prezentiranim podacima, ukupno je u 71,5 tisuća poduzeća stvoreno 96,7 milijardi kuna dodane vrijednosti, što je na godišnjoj razini porast od 13,3 posto. Pri tom je i značajno poboljšava efikasnost, stopom od tri posto.
Prerađivačka industrija
Najveću novu vrijednost stvara gospodarstvo Zagreba, no ono je u devet ovogodišnjih mjeseci raslo ispodprosječno (10,3 posto), dok su najkrupniji rast dodatne vrijednosti ostvarile tri županije; Zadarska, Virovitičko-podravska i Splitsko-dalmatinska županija. Zadarska je županija pri tom i rekorder u rastu, dodana vrijednost porasla joj je za čak 45 posto, i to zahvaljujući građevinskim poduzećima. Rezultat te županije bio bi zasigurno i bolji da nije podbacio upravo turistički sektor. U tamošnjim hotelima i restoranima stvareno je 3 posto manje vrijednosti, a efikasnost je pala za čak 10 posto. No, taj rezultat zapravo i ne odudara od ukupne slike – u Hrvatskoj, kako rezultate analize tumači Ante Pulić, predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala, gospodarstvo je već dominantno uslužnog karaktera, budući da se više od polovice dodane vrijednosti stvara izvan primarne i sekundarne proizvodnje, odnosno poljoprivrede, ribarstva, rudarstva i industrije. Najznačajnija novina u ovogodišnjim kretanjima jest skok djelatnosti poslovanja nekretninama na četvrtu poziciju na sektorskoj rang ljestvici po novostvorenoj vrijednosti. U tom je sektoru ostvareno 10,4 milijarde kuna dodane vrijednosti u devet mjeseci, što je na godišnjoj razini porast od 36 posto. Zanimljivo je i da najveći rast u tom sektoru nije ostvaren samo u metropoli i na priobalju, nego u Sisačko-moslavačkoj i karlovačkoj, te i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a zanimljivo u Dubrovačko-Neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji rast u tom sektoru je ispodprosječan. Najviše nove vrijednosti i dalje stvaraju prerađivačka industrija (27 posto), trgovina (21 posto) i prijevoz (14 posto), s tim da prijevoz ove godine bilježi negativan trend.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.turizam je u Hrvatskoj jedna relativno beznacajna djelatnost, zakljucuje Pulic.”
Sramota je kako ta jednostavna cinjenica ne dopire do svijesti javnosti i kako nas vlast obmanjuje floskulama o “Hrvatskoj kao buducoj top turistickoj destinaciji.” Od ekonomije baziranoj na turizmu žive gotovo iskljucivo države tropskih otocja i “države kockarnice” kao Monako, što mi nismo. Uostalom zar želimo tako izgledati? Imati njihov standard i obrazovanje?
“Prihod turistickih tvrtki u ukupnom prihodu hrvatskih poduzeca, naime, cine svega 2,14 posto, a dodana vrijednost stvorena u njima tek je 4 posto ukupne dodane vrijednosti.”
Medutim: ” Najviše nove vrijednosti i dalje stvaraju preradivacka industrija (27 posto)“, kaže clanak.
Zbilja je nevjerovatno da i dalje preživljavamo od industrije kad se ona uporno ne potice i ne oživljava, a da od silno opjevanog turizma ne dobivamo gotovo ništa.
Razlog leži u tome što naša nesposobna i amaterska vlada još uvijek misli da ce Hrvati živjeti dobro od konobarenja, nošenja golf loptica i ostalih uslužnih zanimanja. Takoder ne shvaca da ekonomija države leži na inženjerskom stolu i oštrici tokarskog noža (figurativno govoreci), a ne na plaži.
Jedino što se ulaže u proizvodnju su sanacije trulih poduzeca u svrhu “ocuvanja socijalne države” i punjenja rodijackih kasi.
Povodeci se za stihom: “objesi zimmer frei i lezi pod palmu i uživaj” necemo pokrenuti hrvatsku nikamo osim u propast.
Uključite se u raspravu