Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dobro je imati zakon, no mogao je biti i stroži

Autor: Marija Brnić
09. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Sve zanima kako će HZZO ispoštovati rokove jer ni sada ne plaća kako je ugovoreno

Prijedlog zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je Vlada uputila u hitnu proceduru, pozdravljaju svi poduzetnici, no upozoravaju kako se problem mogao riješiti i bez hitne procedure. Ipak, kao dobru stranu izdvajaju samu inicijativu jer se njome prvi put zasebno reguliraju rokovi plaćanja te usklađuje naša legislativa s direktivom EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iznimno rok 30 dana
Od takvog zakona očekivalo se nešto strože reguliranje neplaćanja kao što je uostalom predviđeno direktivom koju Hrvatska treba unijeti u nacionalno zakonodavstvo i početi primjenjivati do ulaska u Uniju. Predloženim se zakonom, naime, ograničavanje rokova plaćanja obveza u poslovnim odnosima poduzetnika postavlja u pravilu na 60 dana. Direktiva EU pak taj rok limitira na 30 dana. U hrvatskom je zakonu taj rok od 30 dana postavljen samo za plaćanje između javnog i privatnog sektora, dok se u odnosima između poduzetnika predviđa samo iznimno, u slučaju kada tvrtke uopće nisu precizirale rok plaćanja ugovorom. Ostavljena je i mogućnost duljih rokova od 60 dana, a to će se tolerirati kada tvrtke to obostrano prihvate i ako time ostali vjerovnici nisu dovedeni u neravnopravan položaj. Iznimka su i u slučaju javnog sektora zdravstvene ustanove i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji će biti limitirani u podmirenju obveza na 60 dana. S obzirom na opće poznate podatke kako su HZZO-vi rokovi plaćanja ljekarnama 180 dana, pitanje je hoće li se u tom segmentu ispoštovati zakon koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2012. godine. U slučaju kršenja pak predviđene su novčane kazne, i to do milijun kuna za pravne osobe i do 50.000 kuna za odgovorne osobe. Direktivom EU pak poduzetnici su dužni platiti najmanje 40 eura naknade troškova i redovnu kamatu koja se za kašnjenje u plaćanju uvećava za najmanje osam posto.

Prijedlog zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je Vlada uputila u hitnu proceduru, pozdravljaju svi poduzetnici, no upozoravaju kako se problem mogao riješiti i bez hitne procedure. Ipak, kao dobru stranu izdvajaju samu inicijativu jer se njome prvi put zasebno reguliraju rokovi plaćanja te usklađuje naša legislativa s direktivom EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju.

Iznimno rok 30 dana
Od takvog zakona očekivalo se nešto strože reguliranje neplaćanja kao što je uostalom predviđeno direktivom koju Hrvatska treba unijeti u nacionalno zakonodavstvo i početi primjenjivati do ulaska u Uniju. Predloženim se zakonom, naime, ograničavanje rokova plaćanja obveza u poslovnim odnosima poduzetnika postavlja u pravilu na 60 dana. Direktiva EU pak taj rok limitira na 30 dana. U hrvatskom je zakonu taj rok od 30 dana postavljen samo za plaćanje između javnog i privatnog sektora, dok se u odnosima između poduzetnika predviđa samo iznimno, u slučaju kada tvrtke uopće nisu precizirale rok plaćanja ugovorom. Ostavljena je i mogućnost duljih rokova od 60 dana, a to će se tolerirati kada tvrtke to obostrano prihvate i ako time ostali vjerovnici nisu dovedeni u neravnopravan položaj. Iznimka su i u slučaju javnog sektora zdravstvene ustanove i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji će biti limitirani u podmirenju obveza na 60 dana. S obzirom na opće poznate podatke kako su HZZO-vi rokovi plaćanja ljekarnama 180 dana, pitanje je hoće li se u tom segmentu ispoštovati zakon koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2012. godine. U slučaju kršenja pak predviđene su novčane kazne, i to do milijun kuna za pravne osobe i do 50.000 kuna za odgovorne osobe. Direktivom EU pak poduzetnici su dužni platiti najmanje 40 eura naknade troškova i redovnu kamatu koja se za kašnjenje u plaćanju uvećava za najmanje osam posto.

Riješit će boljku
“To je dobar korak u pravom smjeru jer u cijelosti Hrvatska treba uskladiti svoje propise u ovom području zaštite vjerovnika do ulaska u EU. Nemam informacija je li u cijelosti Vladin prijedlog i usklađen s direktivom, ali iz onoga što vidim u medijima, ima još prostora za potpuno usklađivanje”, ocijenila je Olgica Spevec, čelnica AZTN-a i pregovaračica za poglavlje 20, čega je dio i direktiva. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, pozdravlja zakon koji će regulirati područje koje upravo male poduzetnike najviše i pogađa. Ipak se nada da ovaj zakon neće imati istu sudbinu kao ovršni zakon te da će uspjeti zaštititi male poduzetnike od onih koji se “neplaćanjem bave kao prikrivenim bankarstvom”.

Dobar korak u pravom smjeru, ali ima još prostora za potpuno usklađivanje s EU
O. Spevec AZTN

Nadam se da ovaj zakon ipak neće imati istu sudbinu kao i Ovršni zakon
P. Lovrić, HUP

Autor: Marija Brnić
09. listopad 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close