Dobri smo ‘teoretičari, ali kaskamo u ponašanju i odnosu prema novcu

Autor: Borivoje Dokler , 01. svibanj 2023. u 22:00
Tradicionalni projekti udruge su Financijsko opismenjavanje, Europski tjedan novca, EAST-budućnost istočne Hrvatske i Fimpress/PD

Udruga studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku ukazuje na važnost financijske pismenosti.

Udrugu Financijski impuls osnovali su 2014. godine studenti Ekonomskog fakulteta u Osijek Od tada pa sve do danas kroz udrugu je prošlo na desetke studenata koji su danas priznati revizori, računovođe, poduzetnici, bankari, ali i djelatnici fakulteta.

Glavni cilj udruge je ukazati na važnost financijske pismenosti kod građana, bili oni mlađi ili nešto zreliji te te njena popularizacija. Pejo Bosnić, predsjednik udruge naglašava kako cilj nije samo ukazati na važnost financijske pismenosti nego i potaknuti na djelovanje.

Pismenost za budućnost
“To znači da konačno svi skupa započnemo pretvarati teoriju u djelo, sve one pojmove koje naučimo trebali bismo naučiti primjenjivati i u realnom životu. Npr., ako naučiš razlikovati želje od potreba, onda možda stvarno ne bi trebao kupiti mobitel marke XY koji košta nekoliko prosječnih plaća tvojih roditelja, naravno ukoliko on nije tvoja potreba, a ne samo želja”, kaže Bosnić i nadodaje da je udruga do sada provela dosta projekata, a oni koji su već tradicionalni su svakako Financijsko opismenjavanje,

Europski tjedan novca, EAST-budućnost istočne Hrvatske i Časopis-Fimpress. “Kada bih trebao izdvojiti najvažniji projekt, to bi bilo pomalo teško jer ne mogu jednoznačno odlučiti, ali rekao bih projekt financijskog opismenjavanja, jer sve aktivnosti i projekti koje radimo su zapravo dio slagalice koja čini financijsku pismenost.

U projektu financijskog opismenjavanja, do sada smo bili u desetinama srednjih škola s područja istoka naše zemlje te smo samo kroz navedeni projekt uključili preko 8500 srednjoškolaca od kojih su danas neki i naši članovi ili kolege u klupama.

Bosnić

Financijska pismenost raste, ali problematično je u kojoj mjeri i može li puno bolje.

Osim navedene brojke, važno je spomenuti da su naše događaje, točnije konferencije i ostale edukacije godišnje posjećivale stotine učenika i studenata što također u ovih devet godina našeg djelovanja čini zaista respektabilnu brojku”, ističe predsjednik udruge Financijski impuls koji je osobno prošao kroz desetke razrednih odjela i “opismenjavao” stotine mladih ljudi, te primjetio da je njihova financijska pismenost na “okej” nivou.

“Nisu u potpunosti sigurni u ono što govore kada ih se nešto pita, a to opet za sobom povlači i neka druga pitanja, kao npr. koliko su zapravo roditelji te djece financijski pismeni i slično. Mnoga istraživanja, od kojih je možda najpoznatije ono OECD-a nam govori da smo napredovali kada je riječ o financijskoj pismenosti kada se u obzir uzmu 2015. i 2019. godina. Pohvalno je to što razina financijske pismenosti raste, ali problematično je u kojoj mjeri ona raste i mogu li te brojke biti ‘bolje’”, kaže Bosnić i upozorava kao se financijska pismenost može podijeliti na tri dijela, a to su financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.

“Volim reći da smo kao u dosta stvari, “teoretičari” i u financijskoj pismenosti, jer od tri dijela financijske pismenosti, najbolji smo u onom teorijskom, a to je financijsko znanje. Kaskamo u financijskom ponašanju i odnosu prema novcu koji nam označavaju naše djelovanje s novcem u praksi, ali i opći doživljaj novca.

Što prije shvatimo pravi doživljaj i moć novca u današnjem društvu, to ćemo uvjetno rečeno i prije ubrzati rast gore navedenih brojki. Problem, ali i ogroman izazov je taj što kao nacija još uvijek nismo svjesni, a često govorimo o negativnim demografskim trendovima. Kažem to jer upravo takvi trendovi dovode u pitanje održivost financijskog sustava neke zemlje, a ako uz to imate i financijski ‘nepismeno’ građanstvo, moramo priznati da situacija ne zvuči obećavajuće.

Da budemo iskreni, država teško da će propasti u toj mjeri da nećemo imati što jesti ili nešto slično, ali ipak bismo trebali obratiti pažnju i promatrati primjere nama nerijetko atraktivnih zemalja za trajni odlazak, a koje su još godinama unazad osvijestile svoje građane o značaju dobrovoljne štednje, to jest preuzimanja stvari u svoje ruke, a ne čekati da se o nama brine isključivo država.

Pejo Bosnić

Živimo instantno
Smatram da smo ne samo narod, nego i generacija koja bi dosta stvari u životu instantno i da nam se stvari, poput mirovine čine predalekima, ali kada bismo svaki mjesec, kvartal ili slično, odvajali dio svojih primanja, u nekim granicama normale, da nam se standard života znatno ne promijeni, kumulativno bismo već nakon 3-4 godine na svojim računima vidjeli značajniju svotu novca o kojoj do prije nekoliko godina ne bismo uopće razmišljali.

Slična je stvar kao i sa vježbanjem, najgori je početak, mislimo da nismo spremni na pazite sad ovo-izlazak iz zone komfora i promjene, a već nakon nekoliko tjedana vidimo prve rezultate koji nam ulijevaju nadu, ali i volju da nastavimo u još većoj i jačoj mjeri kako bismo došli do tog fit ljetnog izgleda o kojemu smo sanjali godinama.

Zato treba napraviti prvi korak, najprije se educirati, a prilika za to danas zaista ima na svakom uglu, a onda se i odvažiti odvojiti tih 20-ak posto mjesečnih primanja u nekakav crni fond”, poručuje predsjednik udruge Financijski impuls i zaključuje kako mladi najviše kaskaju u odnosu prema novcu, to jest doživljaju njegove vrijednosti, ali i financijskom ponašanju koje nam na djelu pokazuje kako postupamo s našim financijama.

Većina mladih još ne razmišlja o mirovini

Sva istraživanja pokazuju da mladi u Hrvatskoj u najvećem broju ne razmišljaju o budućoj mirovini i čini im se da za to imaju vremena. Međutim ono što je jako važno, pa zapravo i presudno kod ovakvih dugoročnih financijskih proizvoda je upravo vrijeme. I manji iznosi štednje mogu u dužem vremenskom horizontu rezultirati značajnom štednjom za mirovinu. Postoje naravno i primjeri onih koji odmah po prvom zaposlenju kreću sa štednjom u III stupu. U velikom broju slučajeva, po našem iskustvu u AZ-u, na taj oblik štednje ih upućuju poslodavci. Kao i kod drugih stjecanja dobrih ponašanja i navika, presudan utjecaj ima obitelj. Tako imamo dosta roditelja koji uplaćuju štednju za svoju djecu koje će dočekati lijepi iznosi na osobnim štednim računima kada se zaposle i nastave i sami dalje uplaćivati. Imamo također i bake i djedove koji otvaraju treći stup za svoje unuke i uplaćuju im štednju. Na taj način im od najranije dobi pomažu sa štednjom za buduću mirovinu, ali važnije od toga je da im u najranijoj dobi osvještavaju važnost štednje i njene učinke na duži rok koje će sami uvidjeti prateći stanje na svom računu u III stupu, kaže Nataša Hrabar Kaštelan, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću AZ Mirovinskih fondova.

Nataša Hrabar Kaštelan/P. Macek/PIXSELL

Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
Glavni partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner
Partner

New Report

Close