U zemlji u kojoj su jedine vijesti koje se objavljuju i, još više, brzo šire one loše, jedna je dobra i pozitivna informacija nezasluženo prošla ispod radara. Početkom svibnja, naime, objavljeno je kako je Zagrebačka banka postala članica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), vodeće udruge poslodavaca u Hrvatskoj i jedinog reprezentativnog predstavnika poslodavaca u socijalnom dijalogu.
Stvar je to koja se “kuhala” već neko vrijeme. Pažljiva priprema možda je uzela malo više vremena, ali su tajming i sadržaj u ovom slučaju ipak važniji. Kako se može čuti, nakon što su prije nekoliko mjeseci domaći bankari bili, blago rečeno, zatečeni prijedlogom zakona koji bi podrazumijevao da neke bankarske usluge postanu besplatne, komunikacijski kanali s HUP-om postali su “protočniji”. Nije to nimalo slučajno jer Irena Weber, predsjednica HUP-a, dolazi iz financijskog sektora.
Karijeru je počela u investicijskoj banci CAIB-u 2000., gdje je napredovala do pozicije pomoćnice direktora. Od 2008. do 2016. u Addiko banci obnašala je različite odgovorne funkcije te je, među ostalim, kao izvršna direktorica bila odgovorna za investicijsko bankarstvo, poslovanje s pravnim osobama, a dvije godine vodila je i poslovanje s građanstvom. Prije dolaska na mjesto zamjenice izvanrednog povjerenika za Agrokor, Weber je radila u Kentbanci. Dakle, savršeno razumije situaciju u kojoj se nedavno našao financijski sektor.
Ministar financija Marko Primorac predložio je uvođenje besplatnog tekućeg računa za građane, što je izazvalo burne reakcije u bankarskom sektoru. Prema nacrtu novog zakona, građani bi imali pravo na besplatni račun, uz mogućnost izbora korištenja internetskog ili mobilnog bankarstva bez dodatnih troškova. Vlada je jučer u Sabor poslala konačni prijedlog tog zakona.
Iz banaka su prije nekoliko mjeseci stigle ogorčene reakcije na takav prijedlog te su neslužbeno najavili da će pokušati rušiti ustavnost takvog zakona, za koji su sigurni da je pravno neutemeljen.
“Nejasni su stvarni motivi ovakvog rješenja koje zapravo nigdje na zapadu Europe nismo vidjeli. Nešto slično napravila je Srbija prije nekih godinu i pol dana”, poručili su bankari tada za Poslovni dnevnik.
Ako se zapravo nešto može iščitati iz članstva Zagrebačke banke u HUP-u, onda je to prije svega želja bankarskog sektora i cijele poslovne zajednice da ih donositelji odluka napokon počnu doživljavati ozbiljnije. Ako ništa, da se njihov glas jače čuje.
“U suradnji s HUP-om želimo dati podršku pozitivnim promjenama za sve sudionike gospodarstva te konstruktivno pridonositi rješenjima koja će otvoriti prostor za nove prilike i održiv rast. Zahvalni smo svim našim sadašnjim klijentima i partnerima na pozitivnom okruženju koje zajedno gradimo te pozivamo i sve druge da nam se pridruže”, rekao je tom prigodom Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
Zato, kako neslužbeno doznajemo, ne bi bilo iznenađenje da i predstavnici najvećih banaka uskoro budu zastupljeni u Izvršnom odboru HUP-a. Postoji snažan interes da se komunikacija osnaži i da se bez negativne energije razgovara o tome gdje ide hrvatsko gospodarstvo. HUP svakako može pomoći stvaranju objektivnije slike o gospodarstvu u cjelini pa i financijskom sektoru kao jednom od njegovih najvažnijih segmenata. Bez suvišnog populizma, čemu smo u priličnoj mjeri svjedočili u posljednje vrijeme.
Bankarski sektor, kroz svoje investicije i financiranje strateških projekata i privatnog sektora, ima ključnu ulogu u poticanju rasta BDP-a. U vremenu pred nama europskog novca bit će sve manje pa će time i oslanjanje na domaće izvore financiranja postati važnije. Na dnevni red ponovno dolazi određivanje strateškoga smjera hrvatskoga gospodarstva, a tu HUP i Zaba, uz ostale dionike iz poslovnog sektora, svakako trebaju imati istaknutiji glas
