Poziciju predsjednika Uprave Hrvatske lutrije Danijel Ferić preuzeo je na izmaku 2012. Za Poslovni dnevnik govori o poslovanju društva, ambicioznim planovima, ali i problemima.

Upravu Hrvatske lutrije preuzeli ste u godini koja je zaključena uz gubitak. Problemima je bila opterećena i 2013., no lani je ostvarena dobit.
Točno, 2012. prošla je sa 16,5 milijuna kuna gubitka, dok je 2013. završena sa 11 milijuna dobiti. Javnost Lutriju percipira kao monopolista, no monopol držimo samo u lutrijskim igrama, dok smo u klađenju, na automatima i kasinima suočeni sa 76 konkurenata. Unatoč tome, lider smo s tržišnim udjelom od 22 posto. Iako je BDP u 2013. pao jedan posto, mi smo prihod povećali 11 posto, a uplatu u državni proračun za 12 posto. U 40 godina poslovanja Lutrije lani je ostvaren rekordan prihod, 508 milijuna kuna. Nismo nezadovoljni, ali ima još puno prostora za napredak.

Po kojem je receptu ostvaren prošlogodišnji uspjeh?
Menadžment Lutrije imenovan je u studenome 2012. i naša prva zadaća bio je plan restrukturiranja. Premda nismo bili uključeni u projekciju Vlade za clean start, sami smo ga izradili, a plan restrukturiranja pratila je i strategija razvoja. Nismo se bavili samo rashodovnom stranom, iako smo reducirali i troškove poslovanja, značajne resurse uložili smo u razvoj novih igara. Uveli smo Eurojackpot, e-srećke te razvili mobilne aplikacije za lutrijske igre i klađenje, što je povećalo prihod. Proveli smo reviziju i velika broja po Lutriju štetnih ugovora, zatvorili neprofitna prodajna mjesta i otvorili nova. Godinu smo završili sa 3202 prodajna mjesta, što je četiri posto više nego u 2012. S druge strane, nismo zadovoljni planom investicija. Lutrija je, naime, godinama podinvestirana, do prošle godine realizirano je tek 30 posto planiranih investicija. Udvostručili smo investicije na 65 posto, no tu je velik prostor za napredak. Ove godine slijedi druga faza restrukturiranja, odnosit će se to osobito na optimiziranje broja zaposlenika u segmentu kasina i automat klubova koji ne ostvaruju očekivane rezultate. 

Lutrija prihod ostvaruje iz više kanala, tko najviše doprinosi?
Lutrijske igre dominiraju, daju 60 posto ukupna prihoda, igre klađenja oko 30, dok automat klubovi i kasina donose oko 10 posto.

Zar kasina i turizam ne idu pod ruku, svojedobno su najavljivani veliki planovi i rast prihoda kasina upravo od bogatih turista.
Recesija se osjeća i u tom segmentu. U posljednjih godinu dana zatvoreno je nekoliko kasina, među njima i najveći, onaj u Umagu. Oslanjao se na Talijane jer je u Italiji zakon o igrama na sreću prilično restriktivan. Na 60 milijuna stanovnika imaju samo četiri kasina, a Hrvatska ih ima 20-ak na 4,5 milijuna stanovnika. Mi smo vrlo liberalna zemlja po pitanju zakona o igrama na sreću. Investicije u kasina izuzetno su velike i zahtjevne, nije lako vratiti ulaganja, pa su brojne poduzetničke inicijative završile s neuspjehom. Uz Umag, zatvoren je i kasino u Poreču i Puli. Kad kasina ne idu u Istri, koja je turistička meka za talijanske turiste, razvidno je koliko su problemi složeni. Uz Talijane, koji u kasino sve manje zalaze zbog recesije, nekad su izdašni igrači bili Rusi i Ukrajinci, kojih više nema dijelom zbog problema viza, a sada i političke situacije u tim državama. 

Imate li rezervni plan, kako nadoknaditi pad prihoda u tom segmentu?
Naravno, to je internetski kasino. Kako zakonodavac davanje licencije za internet-kasino uvjetuje postojanjem zemaljskog kasina, zadržat ćemo jedan od dva, koliko ih danas imamo, no još nismo odlučili hoće li opstati onaj u Zagrebu ili Rijeci, jer nijedan od njih ne postiže zadovoljavajući rezultat. Koncesija je plaćena do kraja godine i dotad ćemo odlučiti koji opstaje.   

Činjenica da je Lutrija u portfelju države pomaže ili komplicira poslovanje?
Ilustrirat ću kroz primjer, kako smo obveznici javne nabave, to znatno usporava sve procese. Nedavno smo tek iz četvrtog pokušaja uspjeli provesti postupak za projekt klađenje uživo koji su privatnici odavno uvrstili u svoju ponudu. 

Godinu je dana prošlo od uvođenja Eurojackpota, kakvi su rezultati?
Premašili su sva očekivanja. Zbog mogućnosti velikih dobitaka ta je igra u kratkom razdoblju stekla brojne poklonike, a ove smo godine imali i sreću da je upravo u Hrvatskoj izvučen rekordni dobitak od 135 milijuna kuna. No, Loto 7/39 i dalje je naša igra broj jedan. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Novi zakon o igrama na sreću izazvao je puno buke, je li ona opravdana?
Lutrija podržava stav da se kladomati obvezno uklone iz ugostiteljskih objekata. Njih je danas na tržištu oko 3000.Zagovaramo društveno odgovorno ponašanje, nemamo nijedan takav terminal. Najdostupniji su i smatramo ih apsolutno neprimjerenima jer su uglavnom u kafićima u blizini škola.  I novi su porezni razredi podigli veliku prašinu, no nije se čekao novi zakon, već su ugrađeni u postojeći. Neoporezivi iznos spušten je sa 30 tisuća na 750 kuna uz progresivnu stopu do 30% na dobitke veće od pola milijuna kuna.

S kakvim projektima Lutrija planira budućnost?
Do 2015. fokusiramo se na internet kao glavni interaktivni kanal prodaje i na daljnji organski rast prodajne mreže. U završnoj je fazi potpisivanje ugovora, jedan s Inom, drugi s Hrvatskom poštom. Na 400 benzinskih postaja i 650 poštanskih ureda Lutrija otvara novih 1050 prodajnih mjesta. Očekuje nas i proširenje poslovne suradnje s Tiskom. U lutrijskim igrama idemo s novim konceptom igre Bingo 24/75. Uvodimo i klađanje uživo te klađenje putem mobitela. U posljednjem kvartalu ove godine prvi u Hrvatskoj uvodimo internetski kasino. Za razliku od kladionica, kad smo bili zadnji na tržištu, tek 14., i to prije deset godina, ovdje ćemo biti prvi. 

Odgovorni

Ušli ste u projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi, što je bio motiv?

Konkretno promoviramo društveno odgovorno poslovanje. U proteklih 40 godina izdvojeno je više od dvije milijarde kuna za društveno korisne namjene, od znanosti i obrazovanja do kulture, socijale i sporta. Ovaj projekt zasigurno je jedan od takvih i kad nam je ponuđeno da sudjelujemo, nismo dvojili. Javna poduzeća imaju obvezu zapošljavanja minimalno 2% osoba s invaliditetom, u Lutriji ih imamo 5%, 63 osobe. Izabrat ćemo studente koji će raditi u određenim područjima, ponudit ćemo neka upravo oni sudjeluju u poslovima zaštite na radu kako bi dali prijedlog ergonomske prilagodbe radnih mjesta u Lutriji za osobe s invaliditetom.