Još zimus su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) očekivali da će ova godina za hrvatsko gospodarstvo biti stagnantna te da bi nakon dvije godine snažnog postpandemijskog rasta (kumulativno 20-ak posto) stopa rasta BDP-a mogla biti i blago negativna.

No, situacija u okruženju, u prvom redu u eurozoni, ispala je zasad manje nepovoljna od očekivanja: blaga zima i visoke razine skladištenja plina otklonili su potrebu jače racionalizacije potrošnje ključnih energenata, poboljšanje stanja s dobavnim lancima pogoduje oporavku industrije u u prvoj polovici godine, a fiskalna ekspanzija s ciljem ublažavanja posljedica energetske krize umnogome pomaže očuvanju kupovne moći stanovništva.

Tako sada u HUP-u za ovu godinu u osnovnom scenariju (s 40-postotnom vjerojatnošću) očekuju rast hrvatskog gospodarstva od 1 posto, smirivanje inflacije prema 3 posto krajem godine i solidnih 2 posto rasta zaposlenosti.

Nekoliko ‘ako’
Iako podcrtavaju kako globalno okruženje i dalje obilježavaju naglašene neizvjesnosti, još optimističniji su u pogledu potencijala rasta u nešto duljem roku. U idućih desetak godina računaju da bi se on mogao podići na prosječno 3 posto godišnje. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, pritom ipak navodi nekoliko važnih “ako”.

Ta prognoza, kaže, pretpostavlja porezno rasterećenje te provođenje reformi u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnom sektoru. One su važne za rast produktivnosti i konkurentnost, a u konačnici i za nastavak silazne putanje razine javnog duga.

“Vjerujem da će Hrvatska zaslužiti kreditni rejting A u idućih nekoliko godina, ako se provedu nužne reforme koje vode u brže i jednostavnije poslovanje, niži porezni teret, manje administracije i ako se nastavi apsorpcija EU sredstava. Sve preduvjete, uključujući stabilne javne financije, pad javnog duga te znatno povećani potencijal rasta BDP-a imamo”, rekao je.

Sve to je bitno i i u kontekstu približavanja članstvu u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Uz HUP Horizonte kao novi format makroekonomskih prognoza Udruge poslodavaca za iduće dvije godine, očekivanja kretanja za gospodarstva 20 najrazvijenijih zemalja iznijela je upravo direktorica za ekonomska pitanja OECD-a, Isabell Koske, koja se osvrnula i na primjere nekoliko članica te organizacije iz Srednje i istočne Europe koje su se istaknule napretkom.

U tom smislu apostrofirala je uspjehe Češke i Poljske koje su kroz podizanje konkurentnosti, korištenje EU fondova, a prije svega provođenjem reformi obrazovnog sustava značajno napredovale i pozicionirale se kao lideri regije. Tako je, primjerice, u slučaju Poljske kao ključ uspjeha navela kvalitetnu i visokoobrazovanu radnu snagu. Poljska je, kaže, u 20 godina udio visokoobrazovanih podigla sa 9 na više od 30 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Neprestano usavršavanje
I za napredovanje Hrvatske među ključnim reformama ističe obrazovanje jer “tržište rada mora imati adekvatne i kvalitetne kadrove da bi moglo razvijati ideje i konkurirati na globalnom tržištu”. Usto, dodaje, podjednako je važno omogućiti onima koji su završili svoje obrazovanje lakšu reedukaciju i neprestano usavršavanje novim vještinama koje traži moderan svijet. “Stope zapošljavanja u Hrvatskoj i dalje su slabije od onih u zemljama OECD-a”, podsjetila je.

Unatoč razmjerno optimističnim prognozama HUP-a, ovogodišnja očekivanja ipak odražavaju snažno hlađenje osobne potrošnje i usporavanje rasta, a i inflacija bi u prosjeku (u osnovnom scenariju) trebala ostati povišena, oko 6,5 posto.

Ipak, uz njezino usporavanje, u nastavku ove godine očekuje se postupni oporavak realnih primanja stanovništva. Rastu BDP-a pridonijet će pak ubrzanje investicija na krilima EU fondova; prema HUP-ovim prognozama investicije bi ove godine mogle porasti 7,5 posto. Konačno, iako se ove godine očekuje i snažno usporavanje rasta robnog izvoza, u HUP-u računaju da će “nišna” struktura ublažiti utjecaje nepovoljnog okruženja.