U okolnostima nepovoljnih geopolitičkih odnosa, a time i volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima te nastojanja Europske unije da dokine ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije. HEP u izazovnim uvjetima nastavlja s realizacijom vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine.

Sunčane elektrane u fokusu ulaganja
HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu.

Time će bitno doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije. Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata – Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava.

Pokraj hidroelektrane Dubrava izgrađena je sunčana elektrana, snage 9,9 MW, čime je nastao prvi HEP-ov obnovljivi hibridni energetski park/PD

Ovih dana u probni rad ulazi sunčana elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, dok je sunčana elektrana Radosavci (9,9 megavata) na području grada Slatine, izgrađena i čeka priključenje na mrežu.

U tijeku je izgradnja sunčane elektrane Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave te sunčane elektrane Dugopolje (10 megavata). U tijeku su natječaji za izgradnju sunčanih elektrana Lipik (5 megavata) i Unije (1 megavat).

Također, u pripremi je izgradnja sunčane elektrane Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. HEP u isto vrijeme instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 63 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kilovata, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin. Ove je godine počeo novi investicijski ciklus u postavljanje dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Više od milijarde eura ulaganja u hidroelektrane
Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine od planiranih 603 milijuna eura. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati.

U tijeku je revitalizacija HE Senj, vrijedna 74 milijuna eura, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin te HE Orlovac i HE Rijeka. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku su radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

Nakon što je prošle godine uspješno dovršen Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, nedavno je sklopljen i ugovor o dodjeli sredstava iz NPPO-a za nove projekte u distribuciji električne energije/PD

U Lici je u suradnji s Končarom u tijeku izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata.Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije.

Nakon što je prošle godine uspješno dovršen Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nedavno je sklopljen ugovor o dodjeli sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za nove projekte u distribuciji električne energije.

Usvajanje novih tehnologija
U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na otocima Unije, Cres i Lošinj te pokraj Kombi termoelektrane Jertovec, gdje se u sklopu projekta “Dolina vodika Sjeverni Jadran”, planira i izgradnja elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 megavata.

Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 260 javno dostupnih punionica za električna vozila. Sve navedeno HEP provodi u skladu s vlastitim strateškim razvojnim odrednicama koje podrazumijevaju diversifikaciju poslovanja, jačanje poslovnih aktivnosti na drugim tržištima, uvođenje novih proizvoda i usluga te zauzimanje povoljnih startnih pozicija u nišama koje će obilježiti buduće razdoblje.

* Sadržaj omogućio HEP

Visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok KKE EL-TO Zagreb, električne snage 150MWe i toplinske snage 114MW/PD