Postoje značajna sredstva za pripremu i realizaciju zelenih projekta, poručila je Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj, na konferenciji “Zeleni plan u energetskom sektoru regije”. Samo je prošle godine ova banka, koja je ujedno i klimatska banka te pionir u plasmanu zelenih obveznica, u čistu energiju plasirala čak 17 milijardi eura.

“Obujam je financiranja na najvišoj razini te imamo kapacitet učiniti mnogo više”, poručila je Ćosić. Otkrila je i da EU do 2030., treba godišnje financirati 350 milijardi eura više nego što je financirala u prošlom desetljeću kako bi dostigla klimatske i energetske ciljeve. No u njihov dostizanju neće biti važna samo EU, već i privatna ulaganja.

Ta su ulaganja nužna, napomenula je Ćosić, kako EU ne bio ostala sa strane. Naime, SAD trenutačno pruža najveće zelene subvencije na svijetu. Također, Europa je u postizanju neto nultih ciljeva još uvijek iza SAD-a i Kine. Svoj bi doprinos postizanju zelenih ciljeva EU-a tome trebao dati i EIB, prva financijska institucija koja je u potpunosti usklađena s Pariškim sporazumom, a koja se obvezala da će do 2030. uložiti bilijun eura u klimatske akcije održivog okoliša.

Većina hrvatskih projekata (u javnom i privatnom sektoru) u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom su prihvatljivi za financiranje, poručila je voditeljica EIB-a u Hrvatskoj. Naglasila je i da bi EIB u Hrvatskoj želio vidjeti puno više investicija u privatnom sektoru.

No, EIB je ipak orijentiran prema velikim projektima. Tako prosječan udio njihovog ulaganja iznosi 25 milijuna eura, a radi se o financiranju od otprilike 50%. Investitori koji žele EIB-ove financiranje trebali bi realizirati investiciju od minimalnih 50 milijuna eura. Poznati primjer privatnika koji je koristio sredstva EIB-a je Mate Rimac.

Europska banka putem inovativnog instrumenta venture debta pomogla mu je u ranoj fazi razvoja. I sada su zainteresirani, poručila je voditeljica Grupe EIB-a u Hrvatskoj, za financiranje inovativnih ideja startupova.

Inače, osim direktnog financiranja omogućuju i financiranje kroz HBOR ili druge poslovne banke, daju mogućnost financiranja rizičnijih projekata, projektnog financiranje, jamstava, a EIB-ovo se financiranje može kombinirati i sa sufinanciranjem iz europskih fondova.

Također, naglasila je Ćosić, daju besplatnu savjetodavnu pomoć. “EIB ima ulogu katalizatora za daljnja ulaganja. Danas nosimo pečat kvalitete i kada EIB kaže da je nešto zeleno, onda je to zaista zeleno”, istaknula je Ćosić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”