Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Dnevno smijete ubrati do tri kg ljubičica, jaglaca i visibaba

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2013. u 12:53
Podijeli članak —
Ilustracija (Foto: Matija Topolovec/PIXSELL)

Inspektora u blizini nema, ali neće ih ni biti, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Dok Hrvatske šume od kumica na tržnicama 'štite' nezaštićene šparoge, naplaćujući 0,50 kuna po svakom ubranom komadu na svom teritoriju, postavlja se pitanje tko štiti zaštićene vjesnike proljeća koje ovih dana na zagrebačkom Dolcu, ali i drugim tržnicama diljem Hrvatske, prodaju cvjećarice, piše Večernji list. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Inspektora u blizini nema, ali neće ih ni biti, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. 'Točno je da su te biljke zaštićene, ali nisu ugrožene pa za njihovo branje za osobne potrebe, što podrazumijeva i prodaju na tržnicama, ne treba dozvola', kazala je glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac. Tvrdi da se zaštitom htjelo djelovati preventivno i edukativno na građane da ih beru razumno te omoguće i drugima, koji će poslije njih doći na livadu, da uživaju u prizoru. Osim visibaba, najčešće se, kako Večernji piše, beru šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka.

Dok Hrvatske šume od kumica na tržnicama 'štite' nezaštićene šparoge, naplaćujući 0,50 kuna po svakom ubranom komadu na svom teritoriju, postavlja se pitanje tko štiti zaštićene vjesnike proljeća koje ovih dana na zagrebačkom Dolcu, ali i drugim tržnicama diljem Hrvatske, prodaju cvjećarice, piše Večernji list. 

Inspektora u blizini nema, ali neće ih ni biti, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. 'Točno je da su te biljke zaštićene, ali nisu ugrožene pa za njihovo branje za osobne potrebe, što podrazumijeva i prodaju na tržnicama, ne treba dozvola', kazala je glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac. Tvrdi da se zaštitom htjelo djelovati preventivno i edukativno na građane da ih beru razumno te omoguće i drugima, koji će poslije njih doći na livadu, da uživaju u prizoru. Osim visibaba, najčešće se, kako Večernji piše, beru šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka.

Tekst u cijelosti možete pročitati ovdje

Autor: Poslovni.hr
21. ožujak 2013. u 12:53
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close