U Hrvatskoj je prošle godine u istraživačko-razvojnu djelatnost utrošeno 2,9 milijardi kuna od čega je najviše, 44,8 posto ili oko 1,3 milijarde kuna, utrošeno u poslovnom sektoru, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Nakon poslovnog sektora, slijedi visoko obrazovanje u koje je utrošeno oko 974 milijuna kuna ili 33,3 posto ukupnih sredstava, a najmanje je novca, 639 milijuna kuna ili 21,9 posto, utrošeno u državnom i privatnom neprofitnom sektoru.

Najveći dio izdataka za djelatnost istraživanja i razvoja odnosi se na troškove rada i naknada zaposlenima na što je utrošeno 63,4 posto od 2,9 milijardi kuna, ostali troškovi čine 29,1 posto ukupnih izdataka, dok se 7,5 posto odnosi na kapitalne izdatke. 

Prema izvorima sredstava za sektore ukupno, najveći dio, 44,1 posto, financirale su jedinice vlastitim sredstvima, dok je državna i lokalna uprava kao izvor sudjelovala sa 40,3 posto novca.

Poduzeća većinom, sa 86,8 posto, istraživanje i razvoj financiraju vlastitim sredstvima, dok su državni i privatni neprofitni sektor sa 76,2 posto te visoko obrazovanje sa 70,4 posto većinski financirani od strane državne i lokalne uprave. 

Nadalje, prošle je godine u djelatnosti istraživanja i razvoja u Hrvatskoj bilo zaposleno 17.164 osoba od čega 8.734 ili 50,9 posto žena. Udio istraživača u ukupnom broju zaposlenih je 69,2 posto a od toga je 47,8 posto žena. 

Vezano uz sektorsku raspodjelu, od 251 promatrane jedinice poslovnom sektoru pripada njih 124, državnom i privatnom neprofitnom sektoru 49 jedinica, a visokom obrazovanju 78 jedinica.  

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”