EN DE

Djecu moramo naučiti da su odgovorna za sve što napišu u digitalnom svijetu

Autor: Snježana Bičak/VL
22. travanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Dane medijske pismenosti 2018. pokrenuli su Agencija za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku kako bi educirali i informirali djecu, roditelje, odgojitelje i nastavnike na području medijske pismenosti/Josip Regović/PIXSELL

Dani medijske pismenosti posvećeni empatiji u digitalnom okruženju kako bi se smanjilo nasilje.

Empatija u digitalnom okruženju u fokusu je ovogodišnjih 9. Dana medijske pismenosti, koji traju do nedjelje, 26. travnja.

Organiziraju ih Agencija za medije i UNICEF pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, s obzirom na to da se brojne radionice s ovom aktualnom temom održavanju tijekom travnja po školama i vrtićima.

Online kritike najčešće

Cilj je, napominju organizatori, potaknuti razvijanje empatije kod mladih, kako u stvarnom tako i u digitalnom svijetu, na koji su fokusirani. Razvijanjem empatije, naime, smanjuje se rizik od nasilja te jača kultura poštovanja i razumijevanja. Napominju da je, u vrijeme kada djeca i mladi, ali i odrasli, sve više vremena provode online, empatija postala temelj sigurnog digitalnog okruženja. Empatija pomaže da reagiramo promišljenije, komuniciramo odgovornije i zajedno gradimo digitalno okruženje koje je sigurnije i uključivije za sve. To pokazuju i rezultati istraživanja koje je za Agenciju za medije i UNICEF proveo Ipsos.

Socijalne i emocionalne vještine

Organizatori kažu da razvojem empatije pomažu djeci da preuzmu odgovornost za svaki digitalni otisak koji naprave.

“Čak 50,8 posto mladih od 16 do 25 godina nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti, 76,3 posto ispitanih smatra da bi medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule. Uz to 74,3 posto ispitanih građana u potpunosti se ili uglavnom slaže da izloženost nasilnim sadržajima i govoru mržnje putem društvenih mreža doprinosi normalizaciji nasilja i smanjenju empatije u društvu, dok se čak 82,3 posto ispitanih građana u potpunosti ili uglavnom slaže da na društvenim mrežama ljudi češće pišu negativne stvari koje ne bi rekli uživo, poput kritika, napada, osuđivanja, govora mržnje”, navode organizatori i poručuju da je nužan angažman svih kako bi se ti porazni podaci popravili.

“Tema 9. Dana medijske pismenosti, empatija u digitalnom okruženju, jedna je od najsnažnijih do sada. Razvojem empatije pomažemo djeci da preuzmu odgovornost za svaki digitalni otisak koji naprave, kao i da prepoznaju trenutak kada će njima biti potrebna podrška u svijetu u kojem je stvarnost postala nejasna. Stoga je važno osnažiti socijalne i emocionalne vještine mladih, a zadaća svih nas je svakodnevno raditi na tome da oni najranjiviji razumiju vlastite osjećaje kao i osjećaje drugih, posebno kada je riječ o online prostoru.

Upravo su zato medijska pismenost i sposobnost kritičkog razumijevanja medija danas izuzetno važne jer se informacije nalaze na gotovo svakom koraku našeg života. Ministarstvo kulture i medija već godinama podržava aktivnosti Agencije za medije i UNICEF-a kako bismo što više osvijestili i potaknuli razvoj medijske pismenosti u školama i vrtićima”, poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Problem porasta govora mržnje i neprimjerenih komentara traje već nekoliko godina, pa se o problemu mora još intenzivnije pričati i rješavati ga na svim razinama.

Ukupno je održano više od 3200 događanja s više od 174 tisuće sudionika, a objavljena su i 74 obrazovna materijala/Josip Regović/PIXSELL

“Govora mržnje i neprimjerenih komentara sve je više kako u digitalnom prostoru tako i u javnosti općenito. Istraživanja dodatno upozoravaju na zabrinjavajući rast međuvršnjačkog nasilja među djecom. Svjesni tih trendova, ali i činjenice da se nasilno ponašanje sve češće doživljava kao nešto uobičajeno, odlučili smo ovogodišnje Dane medijske pismenosti posvetiti razvoju emocionalne pismenosti u digitalnom okruženju.

Smatramo da je naša odgovornost potaknuti javnost na prepoznavanje ovog problema te djeci i mladima pružiti priliku da razvojem empatije bolje razumiju posljedice svojih postupaka, u online i u fizičkom svijetu. Želimo ih osnažiti da prepoznaju vlastite i tuđe emocije, razvijaju suosjećanje te grade razumijevanje prema drugima i drugačijima”, pojašnjava Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za medije Agencije za medije.

50,8

posto mladih od 16 do 25 godina nije imalo priliku učiti o medijskoj pismenosti

Lažne vijesti

Stoga se tijekom Dana medijske pismenosti održavaju brojna događanja u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama, kinima i drugim ustanovama. Iako je organiziran niz predavanja, ustanove i pojedinci koji se žele uključiti u Dane medijske pismenosti i organizirati događanja mogu se dodatno prijaviti, s obzirom na to da je tema široka i važna, a svi detalji mogu se pronaći na portalu medijskapismenost.hr.

Naime, Dane medijske pismenosti 2018. godine pokrenuli su Agencija za medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku kako bi educirali i informirali djecu, roditelje, odgojitelje i nastavnike na području medijske pismenosti. Od tada do danas održano je više od 3200 događanja s više od 174 tisuće sudionika, a objavljena su i 74 obrazovna materijala koja su s portala medijskapismenost.hr preuzeti više od 1,3 milijuna puta i tijekom cijele godine koriste se za medijsko obrazovanje u obiteljima, vrtićima, školama, knjižnicama i drugim ustanovama. Budući da će djeca ove godine učiti i o tome kako prepoznati lažne vijesti, kako se nositi s njima, a učit će i o tome zašto netko plasira dezinformacije, i ove će godine nastati obrazovni sadržaj koji će edukatorima pomoći u radu s djecom.

Autor: Snježana Bičak/VL
22. travanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
Glavni partner
Partner
Partner
Plinacro obljetnica
Partner
Partner
Partner

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close