Hrvatski se gospodarstvenici suočavaju s nemogućnošću pronalaska odgovarajućeg profila radnika, dok istovremeno zavodi za zapošljavanje izvještavaju o vrlo visokoj stopi nezaposlenosti na nacionalnoj razini. Je li uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja jedan od odgovora na uočenu pozadinu problema, neusklađenost obrazovnog sustava i stvarnih potreba tržišta rada, nastojalo se odgovoriti u sklopu panel diskusije održane na Forumu o dualnom strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj.  

Za razvoj i uvođenje programa dualnog strukovnog obrazovanja u određenim sektorima, kao što je trgovina, zalaže se direktorica odjela ljudskih resursa u METRO Cash i Carry Hrvatska Nela Bučević. Istaknula je kako se danas na tržištu rada može pronaći nezaposlive mlade ljude, tj. one koje po izlasku iz sustava obrazovanja treba ponovno educirati. "Toliko je područja u kojima se teško dolazi do adekvatne radne snage, pa se postavlja pitanje gdje su svi ti mladi koji maturiraju svake godine. Nerijetko su tvrtke primorane uvoziti radnu snagu jer inače ne mogu funkcionirati. S druge strane velika je prednost dualnog obrazovanja što će garantirati kasnije zaposlenje. Stoga se radujemo ovoj promjeni, no važno je naglasiti da se u tom slučaju ne radi o studentskom radu i ispomoći, već edukaciji budućih zaposlenika", napomenula je Bučević. 

Partnerstvo svih uključenih
Ni obrtnici nisu zadovoljni kompetencijama učenika koji završavaju obrazovanje, dodala je voditeljica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore Mirela Lekić naglasivši da sustav dualnog obrazovanja nije novost. "Sretna sam što smo o ovome počeli promišljati, ali sam svjesna i da ako ne prihvatimo kako se radi o posljednjoj šansi za promjenu – do nje neće ni doći. Učestale promjene zakonodavnog okvira, poput onog o ugostiteljstvu, neke su od prepreka razvoja. Bez otvaranja mjesta gdje će se praktična nastava u sklopu dualnog strukovnog obrazovanja odvijati nema smisla o njoj govoriti. Također, bez partnerstva sa svima uključenima u proces gubimo šansu za podizanjem obrazovanja na kvalitetnu razinu", kazala je Lekić.  

Uz sve poteškoće situacija je tim nepovoljnija za poduzeća u ruralnim dijelovima zemlje, poručio je generalni direktor tvrtke Vetropack straža iz Huma na Sutli Tihomir Premužak. "Nije lako zadržati mlade na selu iako takve sredine imaju značajne prednosti. Uz to, naš je problem što nije postojala škola koja bi obrazovala kadrove koji znaju proizvoditi staklo. Uzimali smo različite struke koje bismo nekoliko godina, dvije do pet ovisno o radnom mjestu, kasnije obrazovali da postanu majstori koji znaju proizvoditi staklo. Svemu tome dodajmo i da je društvo sasvim obezvrijedilo strukovna zanimanja te da smo time uništili bazu naših industrija na kojima inače počivaju bogate ekonomije", komentirao je Premužak. 

Galopirajući problem
Problem s kvalificiranim kadrom potvrdio je i predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda.  "Prisiljeni smo samostalno školovati radnike, a uz to pripadamo i sektoru koji ima specifičnosti. Dosta naše specijalizirane radne snage je u potrazi za poslom ili boljim uvjetima otišlo u inozemstvo. Obrazovanje ne bi trebao biti naš primarni zadatak, a alternativa je uvoz radne snage. Što se tiče dualnog obrazovanja, plan je vrlo dobro zamišljen, no trebat će vremena da se realizira", napomenuo je.  Voditelj programa dualnog strukovnog obrazovanja u Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori Jan Ebben ističe da je sadašnji nesrazmjer potreba gospodarstva i obrazovnog sustava galopirajući problem.

"Imamo primjere poput Njemačke, Austrije i Švicarske gdje je stopa nezaposlenih mladih između 5 i 10 posto, što je značajna razlika u odnosu na Hrvatsku. Vjerujem da je takvo pozitivno stanje rezultat dugotrajnog postojanja sustava dualnog obrazovanja u tim zemljama, iako se zasigurno ne radi o izoliranom faktoru. Ovdje je nužna strukturna reforma i njeno veliko uvođenje, u skladu s time treba pravodobno odlučiti da bi se na početku sljedeće godine s njom moglo početi. Mladi bi i u Hrvatskoj uz teorijsko znanje trebali stjecati i praktične vještine u poduzećima, i to je promjena koja se treba što energičnije i što prije uvesti", smatra Ebben.  Financijska poluga za uvođenje modela dualnog obrazovanja postoji i čekalo se donošenje strateških dokumenata, dodao je potpredsjednik za međunarodno poslovanje i EU u HGK Želimir Kramarić. 

Tradicija naukovanja kod majstora

"Hrvatska nema pravo više čekati već moramo poduzeti korake. Jedan od zadataka je i jačanje administrativnih kapaciteta i promjena zakonodavnog okvira nakon kojih slijedi implementacija. Situaciju treba mijenjati zajedničkim snagama i pohvalio bih dosadašnju suradnju s ministarstvima jer komorama daju da budu medijatori kada je to moguće. Mladi nam odlaze prema Irskoj i Njemačkoj, a domaći poslodavci nemaju koga zaposliti, ali na dobrom smo dobrom putu da to ispravimo", kazao je Kramarić.  Švicarska je uz Austriju i Njemačku najcitiraniji primjer adekvatne usklađenosti obrazovnog sustava s konkretnim potrebama gospodarstva, smatra  ravnateljica Obrtničko-industrijske strukovne škole u Bernu Sonja Morgenegg Marti.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

"Naglašavate kako niste zadovoljnije što mladi nemaju prikladne vještine. Kod nas sustav funkcionira tako da škola daje teorijsku podlogu, a poduzeća praktičnu i mladi su na kraju savršeno obrazovani. Poduzeća trebaju što je prije moguće ponuditi radna mjesta i time ćete dobiti mogućnost da zadržite te mlade ljude", ističe Morgenegg Marti.  Projektni menadžer u Institutu za istraživanje obrazovanja u gospodarstvu Kurt Schmid dodao je i da Austrija, Njemačka i Švicarska obrtničku tradiciju i naukovanje kod majstora imaju još od Srednjeg vijeka. "Situacija je izazovna. Kako će gospodarstvo riješiti srž problema? Uvođenje dualnog obrazovanja govori da se konačno mijenja paradigma i poduzeća će sama moći sudjelovati u oblikovanju sustava. Svi bi trebali biti na dobitku jer društvo zajednički radi na postizanju zajedničkog interesa – na radnim mjestima će raditi oni koji su za njih kompetentni. Mi izvana tu smo u ulozi kritičkog prijatelja koji zajedno s vama nastoje riješiti sve izazove s kojima ste suočeni", poručio je Schmid.  

Konkretan primjer funkcioniranja dualnog sustava u praksi prezentirala je Urlike Schrott, direktorica Kostwein Maschinenbau GmbH Osterreich i Kostwein Proizvodnje strojeva. "Naši kandidati prolaze testove da vidimo jesu li prikladni za radno mjesto na koje se prijavljuju, nakon čega imaju i tri dana prakse da dobiju uvid kako funkcionira poduzeće koje postoji već 95 godina. Nastojimo im pokazati kako nastaju proizvodni najviše kvalitete jer ne pristajemo na manje od toga. Svima pristupamo kao članovima obitelji. Nerijetko nam dolaze i roditelji, a usko surađujemo i sa školama – važno je da svima pokažemo kako postoji povezanost poslodavca i radnika", zaključila je Schrott.

Škola treba pružati ulazak na tržište rada

Forum o dualnom strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj, u utorak održan u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, pokazao se važnim iskorakom u promjeni javne percepcije o važnosti strukovnog obrazovanja. Uz potporu švicarskog, njemačkog i austrijskog veleposlanstva i uz suradnju s medijskom grupom Styria Hrvatska tom su prilikom u prvi plan postavljeni pozitivni rezultati dualnog strukovnog obrazovanja kakvo je u tim zemljama odavno standardizirano te istaknuto da se ono može primijeniti kao jedno od rješenja visoke nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj.  Veleposlanik Švicarske konfederacije u Hrvatskoj Stefan Estermann u uvodnom je pozdravu naglasio kako dolazi iz zemlje s vrlo snažnom industrijskom i obrtničkom tradicijom koja Hrvatskoj želi biti partner u rješavanju problema visoke nezaposlenosti mladih. "Želimo osigurati platformu za usku i dobru suradnju s vašom zemljom, s vašim gospodarskim i obrtničkim komorama i svim direktno uključenim ministarstvima. Svrha našeg sudjelovanja jest da Hrvatska pronađe vlastiti put kojim će mladima omogućiti uspješan ulazak na tržište rada", poručio je Estermann.  Nelogična situacija u kojoj je svake godine sve veća potreba gospodarstva za uvozom radnika, a sa čime usporedno raste i broj nezaposlenih mladih, treba se riješiti čim prije, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.  "Dualno strukovno obrazovanje jedna je od mjera koja može pomoći. Rezultati anketa i istraživanja pokazuju kako 80 posto hrvatskih tvrtki podupire ovaj model obrazovanja. Uzor su nam Austrija, Švicarska i Njemačka u suradnji s kojima želimo promovirati strukovno obrazovanje. Izazovi su pred nama, no HGK ima infrastrukturu i regionalnu zastupljenost koja može omogućiti brzo i administrativno uključivanje svakog dijela zemlje. Vrijeme je za reformu u skladu s trenutačnim potrebama hrvatskog gospodarstva", istaknuo je Burilović.