Na premisama idejnog projekta “Dostupnost do stana” u novim natječajima koji slijede u Hrvatskoj se omogućuje ugradnja dizala u višestambenim zgradama sufinanciranih EU sredstvima sklopu njihove energetske obnove kako bi se pomoglo brojnim građanima, a posljedično intenziviralo gospodarstvo, kako u branši projektiranja, ugradnje, proizvodnje i servisiranja dizala, tako i graditeljstva.

Konkretizirana je inicijativa koju zajednički potpisuju Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga za dizala te Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske kroz jednu od mogućnosti EU sufinanciranja ugradnje dizala – energetsku obnovu višestambenih zgrada, koju je Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova ispregovaralo s Europskom komisijom.

Tako je na redu prvi od nekoliko natječaja u području energetske obnove višestambenih zgrada s navedenom horizontalnom mjerom, a u sklopu aktualnog poziva Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. u vrijednosti 300 milijuna kuna “Energetska obnova višestambenih zgrada”.

Njihovim zadnjim pozivom kojim su se podupirale mjere energetske obnove višestambenih zgrada kroz integrirani pristup iz 2017. također je ugradnja dizala bila prihvatljiv trošak ako se zadovoljio uvjet uštede energije za grijanje/hlađenje od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta.

Zahvaljujući velikom interesu upravitelja zgrada i predstavnika suvlasnika u cjelokupnoj raspoloživoj alokaciji iz OP “Konkurentnost i kohezija” za financijsko razdoblje 2014-2020, kriterije tog poziva zadovoljilo je 596 prijava, odnosno zgrada.

U odnosu na više od milijardu kuna ukupne investicije u energetsku obnovu više od 560 milijuna kuna činila su tada bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, no navodno za ugradnju dizala interes je tada naglo splasnuo, i svega nekoliko zgrada kroz taj poziv ugradilo je dizala.

Kakav će interes prijavitelja biti ovoga puta za mjeru koja omogućava neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti – vidjet će se 17. svibnja. Naime, tada kreću prijave u sustavu eNPOO koji je za Ministarstvo financija izradila Financijska agencija.

Prema potpredsjednici HGK za graditeljstvo i promet Mirjani Čagalj, uz socijalnu komponentu ovo je odličan primjer politika EU u službi gospodarskog razvoja, u prvom redu zbog značaja i za tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala te za građevinare koji će ih ugrađivati.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Anketirali smo 16.000 predstavnika stanara u zgradama s četiri ili više katova bez dizala i njih 10.500 je iskazalo interes za ugradnju. Tako da je ovo odličan korak u pravom smjeru i rezultat kontinuiranog rada i zalaganja svih u inicijativi”, navodi Čagalj.

Upravitelji su dosad pripremili više od 1500 projekta, a kako su cijene poskupjele, energetska obnova bi mogla biti izgledna za oko 250 do 300 zgrada.

“Interes je velik, kao i potrebe da se zgrade energetski obnove, no tek nakon što pripreme projekt za obnovu ovojnice mogu pripremiti projekt za ugradnju dizala, što znači u sklopu iste prijave. Interes za ugradnju dizala je bitno manji, ali zbog toga što je financijski veliki trošak jedno i drugo istovremeno ugraditi”, kaže predsjednik Udruge zagrebačkih upravitelja pri HGK-a Dražen Pomper dodajući što se cijena tiče da se za samo dizalo kreće na oko 20.000 eura, dok o konstrukciji građevine i nizu faktora ovisi konačna cijena ugradnje novog dizala, pa to u konačnici može biti čak do nekoliko puta više.

U segmentu proizvodnje dizala prema zadnji podacima u Hrvatskoj posluje 60 poduzeća koja godišnje ostvare 600 milijuna prihoda, no mnogima je pandemija značajno utjecala na pad poslovanja, dok s druge strane sve veća zastarjelost dizala ukazuje na potrebu sve većih ulaganja.

Uslijed nemogućnosti mnogih da financiraju temeljni remont ili potpunu zamjenu, funkcionalnost dizala u velikom se broju slučajeva održava uz pojačane investicijske popravke. Međutim, zbog pravila EU ugradnja dizala nikad u nijednoj članici nije pojedinačna mjera, već u sklopu pojedinih horizontalnih mjera energetske obnove omogućuje se sufinanciranje ugradnje dizala u višestambenim zgradama zbog lakše dostupnosti osobama smanjene pokretljivosti.

Mirjana Čagalj. potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze/S. Šimunović/PIXSELL

Velik broj upita na ranijem natječaju koji se ticao samo ugradnje dizala i bez potrebe za energetskom obnovom, ukazuje primarno na velik interes starije populacije kojima nedostatak dizala predstavlja velik problem.

To se potvrđuje koliko je poznato jedinim recentno prikupljenim podacima o čak 16,8 tisuća stambenih zgrada s četiri i više etaža bez dizala s najmanje 160 tisuća stanova u kojima živi približno 750 tisuća ljudi, tako da tek oni koji krenu u energetsku obnovu – isključivo kao horizontalnu mjeru koja se provodi uz mjere energetske učinkovitosti, mogu riješiti navedeni problem manjka dizala.

Pri tom je ključan važeći Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (“Narodne novine”, br. 78/13) koji je sad i olabavljen tako da se u starijim zgradama ne moraju ispuniti svi propisani tehnički uvjeti za dizala, a ostaje na projektantu dokazivanje što neka druga dimenzija lifta dozvoljava i slično.

Naime, imajući u vidu različite situacije kod rekonstrukcija postojećih zgrada, iz resora graditeljstva upućuju da je člankom 58. stavkom 2. Pravilnika omogućeno da se kod rekonstrukcija postojećih građevina, obveze osiguranja pristupačnosti i prilagodbe, u skladu s tehničkim mogućnostima, primjenjuju na dio građevine koji se rekonstruira, odnosno u okviru dijela građevine koji je u opsegu zahvata te rekonstrukcije.

U takvim slučajevima projektant treba, pojašnjavaju, dokazati da određeni zahtjev iz Pravilnika nije tehnički izvediv u postojećoj zgradi koja se obnavlja, ali da je taj zahtjev primijenjen u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s Pravilnikom i tehničkim mogućnostima, te dokazati da se navedenim tehničkim rješenjem unapređuje ispunjavanje zahtjeva pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u odnosu na postojeće stanje, kao i da je navedeno tehničko rješenje u skladu s ostalim zahtjevima iz Pravilnika te važećim normama i propisima.

“Navedene mjere se u okviru predmetnog Poziva sufinanciraju u stopi kategorije obnove koja se provodi: ako se planira provođenje integralne energetske obnove, onda je maksimalna stopa sufinanciranja 60%, a kod dubinske ili sveobuhvatne obnove, onda je maksimalna stopa sufinanciranja 80% za iste,”, poručuju iz resora.

Na navedeni poziv 25. travnja kreće faza u kojoj će prijavitelji moći ući u sustav te učitati dokumentaciju, dok će prethodno upravitelji zgrada proći verifikaciju popisa svojih zaposlenika koji će imati pristup sustavu za prijavu projekata.

Druga mogućnost za mjeru ugradnje dizala u sklopu energetske obnove po istom modelu poziva kao za neoštećene višestambene zgrade slijedi u drugoj polovici godine za oštećene zgrade u potresu, no s bitnom razlikom jer se radi o većoj stopi granta (80%). Dodatnu mogućnost donijet će i predviđeni pozovi za energetsku obnovu višestambenih zgrada kroz novi Višegodišnji financijskim okvir za razdoblje 2021. – 2027.