Model aktivnog uključivanja države i banaka u spašavanje problematičnih tvrtki pretvaranjem dijela njihovih dugovanja u udjele, a kojeg iz Banskih dvora zagovara ministar financija Slavko Linić, jučer je, čini se, rezultirao prvim takvim projektom – najavom rješavanja agonije u petrokemijskoj kompaniji Dioki. Kako su predstavnici Stožera za obranu Diokija objuavili nakon sastanka u Ministarstvu gospodarstva sa zamjenicom ministra Tamarom Mazal Obradović i Ministarstvu rada s ministrom Mirandom Mrsićem, sa svim glavnim vjerovnicima, prvenstveno bankama, te HŽ Infrastrukturom, postignut je dogovor o deblokadi računa i pokretanju proizvodnje u Diokiju u roku od sedam dana.

Vlasničko restrukturiranje
Prema informacijama koje su objavljene nakon sastanka, promptno će biti provedeno i vlasničko restruktuiriranje, kroz koje bi banke i ostali vjerovnici ušli u vlasničku strukturu i istisnuli dosadašnjeg većinskog vlasnika poduzetnika Roberta Ježića. Ježić je dosad posjedovao 76 posto dionica Diokija, a usuglašenim modelom zadržao bi nakon provedenog restrukturiranja udjel između 5 i 6 posto. Sam Ježić, koji nam je jučer potvrdio takav dogovor, nije i razočaran tim rješenjem, premda mu se dugo vremena, barem prema tankim informacijama koje su u javnost izlazile oko rješavanja krize u Diokiju, i sam bio protivio. “Apsolutno sam zadovoljan postignutim rješenjem za koje vjerujem da je put izlaska iz sadašnje krize i da može garantirati opstanak tvrtke”, prokomentirao je Ježić, dodajući kako mu u ovom trenutku nije problem broj dionica koje ima u svom vlasništvu. “Jedini je prioritet opstanak tvrtke i nastavak proizvodnje”, dodao je Ježić. Banke bi, s obzirom da su najveći vjerovnici, trebale imati i najznačajnije učešće u vlasničkoj strukturi, a osim banaka i HŽ Infrastrukture, iz Ministarstva gospodarstva i Ministarstva rada izašle su i informacije kako će se u razgovore o deblokadi računa Diokija uključiti i Hrvatska elektroprivreda, te Ina.

Plaće za tjedan dana?
Predstavnici Stožera za obranu Diokija dogovorili su jučer s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem i isplatu zaostalih plaća nakon pokretanja proizvodnje. U roku tjedan dana pokrenut će se tako proizvodnja na obje Diokijeve lokacije, u Zagrebu i Omišlju, a nakon toga uslijedit će i isplata pet zaostalih plaća radnicima Diokija, koji su inače jučer prosvjedovali u Zagrebu. Dioki je, inače, u blokadi još od početka rujna prošle godine.

Slučaj Dioki za bankare je, čini se, “zec još u šumi”

Na najavu dogovora dionica se vinula uvis
“Kontakata je bilo, započeti su razgovori, ali sve je to još prilično daleko od konačnog rješenja i nitko još nije posve siguran kako će se iskobeljati iz te priče”, neslužbeni je komentar jednog bankara na tvrdnje da je u slučaju Diokija postignut dogovor s bankama o pretvaranju potraživanja u vlasništvo. Nitko od banaka vjerovnika nije se htio jučer službeno očitovati o porukama kako je rješenje za posrnulu tvrtku na pomolu, a i neslužbeno nisu baš bili govorljivi. “Jednostavno, poruke koje se danas šalju podsjećaju na slaganje ražnja dok je zec još u šumi”, prisnažio je naš sugovornik, dodajući kako ih zbog svega iščitava kao spin kojim se prema bankama žele stvoriti dodatni pritisci. Neki drugi financijaši smatraju kako je Dioki za Vladu važan kao ogledni primjer za najavljenu jaču participaciju banaka u spašavanju proizvodnje i poduzeća koji imaju perspektivu, te kako treba imati na umu da je ta priča ipak pod patronatom ministra financija. Ako je suditi prema prvim reakcijama tržišta na vijesti o Diokiju, čini se da burzovni igrači vjeruju u postizanje sporazuma i nastavak proizvodnje. Cijena dionice porasla je čak 52 posto u odnosu na prethodni dan. Trgovanje je zaključeno cijenom od 35,6 kuna, a dan prije nešto iznad 23 kune.