Dio dugova iz predstečajnih nagodbi već 10 godina stoji

Autor: Lucija Špiljak , 24. ožujak 2022. u 22:00
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Kakvi su rezultati Zakona o predstečajnoj nagodbi iz 2012. koji je predstavljao novinu u našem pravu.

Predstečajni postupak predstavlja sudski postupak koji se provodi s ciljem restrukturiranja poslovanja dužnika kako bi mu se omogućio nastavak poslovanja i plaćanje dospjelih obaveza, a time izbjegao stečajni postupak.

Definicija je manje-više poznata, no s druge strane tema o kojoj se nedovoljno govori je naplata potraživanja po predstečajnim nagodbama. Prije nepunih deset godina na snagu je stupio kontroverzni Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, na koji je u razgovoru za Poslovni dnevnik podsjetio odvjetnik Tomislav Dumenčić koji se bavi ovršnim pravom, a u svojim postupcima zastupa male i velike tvrtke te fizičke osobe.

Nejasno predstavljen

Pitanja na koja se osvrnuo bila su – jesu li gotovo deset godina od stupanja na snagu tog kontroverznog zakona dužnici, koji su sklopili predstečajnu nagodbu, podmirili vjerovnicima sve svoje obveze po sklopljenoj nagodbi te jesu li vjerovnici iskoristili mogućnosti naplate svojih potraživanja po sklopljenim nagodbama ako su dužnici i dalje aktivni.

“Spomenuti zakon iz listopada 2012. godine je nakon njegova donošenja predstavljao svojevrsnu novinu u hrvatskom pravu, pa je izazvao brojne polemike i rasprave u javnosti. Jedan od razloga za to je zasigurno što on nije jasno bio predstavljen osobama na koje se odnosio, posebice vjerovnicima laicima o čijim potraživanjima se u predstečajnom postupku odlučivalo”, kaže Dumenčić.

Naime, postupak su pokretali dužnici koji su bili u blokadi i koji su tražili da im se dio dugovanja otpiše, a da preostalo dugovanje podmire u ratama kroz određeno razdoblje.

“Međutim, iz iskustva mogu zaključiti da većina vjerovnika, posebice oni koji nisu angažirali odvjetnike da ih zastupaju u tim postupcima, nije bilo upoznata s činjenicom je li moguća i kada prisilna naplata potraživanja po predstečajnoj nagodbi ako dužnik dobrovoljno ne ispuni obveze koje iz nje proizlaze.

Dumenčić

Vjerovnici su ti koji moraju sami provjeravati je li i koji dio potraživanja iz predstečajne nagodbe dospio te je li ga dužnik platio.

Ukoliko je cijelo ili dio potraživanja utvrđenog sklopljenom predstečajnom nagodbom dospio, utoliko vjerovnici mogu u svakom trenutku od dužnika zatražiti plaćanje toga dospjelog potraživanja. Iz dosadašnjeg iskustva mogu zaključiti da su vjerovnici ti koji moraju sami provjeravati je li i koji dio njihovog potraživanja dospio te je li ga dužnik platio”, kaže Dumenčić.

Pritom mu, kako dodaje, nije poznato da je Ministarstvo financija provodilo kontrole postupanja dužnika po Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, niti da je protiv ijednog dužnika ili njegove osobe ovlaštene za zastupanje pokrenut prekršajni postupak zbog nepostupanja po sklopljenoj nagodbi.

“Dakle, vjerovnik je praktički prepušten sam sebi”, kaže Dumenčić. Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi iz 2012. godine i sukladno važećem Stečajnom zakonu koji trenutno uređuje predstečajni postupak, dužnik je taj koji podnosi prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka.

Takav prijedlog se prema starom zakonu podnosio Financijskoj agenciji (Fina), a sada se podnosi nadležnom trgovačkom sudu prema sjedištu dužnika pred kojim se u konačnici eventualno sklapa predstečajna nagodba. Kako Dumenčić pojašnjava, u konačnici trgovački sud odobrava sklapanje nagodbe.

Bitna pretpostavka

“Ako dužnik ne postupa dobrovoljno i ne ispuni svoje novčane obveze po dospijeću, vjerovnici mogu temeljem sudski ovjerenog otpravka nagodbe posredstvom Fine zatražiti prisilnu naplatu svojih potraživanja koje se dužnik obvezao u određenom roku platiti. Naravno, bitna pretpostavka za uspješnu naplatu jest da konkretni dužnik i dalje posluje i da nad njime nije otvoren stečajni postupak.

Vjerovnik to može učiniti sam ili za to opunomoćiti odvjetnika. Međutim, razlozi za to što velik broj vjerovnika nije naplatilo svoje dospjelo potraživanje iz predstečajne nagodbe može se naći u činjenici da obveze dužnika i rokovi plaćanja nisu bili jasno napisani te što je dosta vjerovnika imalo osjećaj da su njihova potraživanja i prava u predstečajnom postupku obezvrijeđena. Stoga su praktički odustali od svoga potraživanja ili konačno zato što su zakasnili s pokušajem naplate jer je dužnik već tada bio u blokadi ili stečaju”, upozorava odvjetnik Tomislav Dumenčić.

Brojni su primjeri trgovačkih društava nad kojima je proveden predstečajni postupak, a koja ipak nisu ispunila svoje obveze iz predstečajne nagodbe, stoga je nad njima otvoren stečaj. Tako Dumenčić navodi trgovačko društvo Kerum nad kojim je 2013. godine otvoren predstečajni postupak koji nije rezultirao uspjehom i nastavkom poslovanja jer je nad tim društvom 2018. otvoren stečaj zato što nije odobren prijedlog predstečajne nagodbe.

Primjer društva nad kojim je sklopljena predstečajna nagodba 2013. godine, a koje i danas posluje je varaždinski Varteks koji se većini vjerovnika obvezao podmiriti potraživanje u mjesečnim ratama kroz pet godina uz jednu godinu počeka.

Komentirajte prvi

New Report

Close