Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva, Latvija u siječnju su dosegnule temperature kakve se ne pamte u povijesti mjerenja ovih zemalja. “Možemo reći ne samo po pitanju eura nego i po pitanju temperatura da smo rekordno počeli ovu godinu”, piše Tea Blažević, meteorologinja N1 televizije.

Razlog je pritjecanje toplog zraka s jugozapada. Taj topli zrak se danima zadržava nad našim područjem. Tako će biti i dalje, kako sada stvari stoje. Slijede tek nešto malo niže temperature. Nije samo pretoplo u europskim destinacijama, nego i u hrvatskim. U Sisku je zabilježeno 18,6 stupnjeva, na Hvaru 17,2, u Zagrebu 13,5. To su temperature više od 10 stupnjeva više od prosjeka.

Logično tome, ne zagrijava se samo zrak, nego i more. Jučer i danas temperatura mora u Komiži na Visu dosegnula je 17 stupnjeva. Ne čudi što ima kupača na Jadranu. Tridesetogodišnji siječanjski prosjek na Visu je 14 stupnjeva, a vidimo jučer u Komiži 17. Temperature bi inače u siječnju trebale biti oko desetak stupnjeva do maksimalno 14 ili 15.

I šparoge cvatu, ponegdje ih se već i bere. Treba reći i da je procvjetao jorgovan u Dalmaciji, što je vrlo netipično. Na kontinentu su negdje procvjetali i jaglaci. Bojim se kakva će situacija biti ako dođe do jačeg zahladnjenja. To bi mogli biti vrlo veliki poljoprivredni gubici.

Prednost ovako neobično toplog vremena su manji računi za grijanje te pozitivni učinci u sektoru prometa.

Nedostaci su turistički gubici, vidimo da su skijališta zatvorena, da se otkazuju aranžmani. Tu je i utjecaj na zdravlje, znamo da je krvni tlak povezan s temperaturom zraka i utječe na zdravlje svih nas. Utječe i na biljke, koje su se prije vremena probudile, a neke ptice uopće nisu otišle u toplije krajeve, dakle priroda je zbunjena. S obzirom na to da nema snijega, koji bi se inače otapao i punio hidroelektrane, mogao bi biti problem i s proizvodnjom struje.

Vraća li se zima?

Pitanje svih pitanja je vraća li se zima. Temperature će ipak biti nešto niže. Stiže nam kiša, i to u drugom dijelu nedjelje. U danima vikenda slijedi famozna promjena vremena, a vidimo i da vjetar u drugom dijelu nedjelje mijenja smjer na sjeverni pa dolazi do prodora nešto hladnijeg zraka pa bi onaj idući tjedan mogao donijeti koju pahulju snijega, ako ništa onda na planinama.

No, proljeće i dalje žuri i ako gledamo prognostičke materijale za nastavak siječnja, nema naznaka da bismo imali pravu hladnoću primjerenu ovom razdoblju u kojem se nalazimo tako da se bojim da će nakon ovog zahladnjenja koje slijedi, a koje je tek blago i dekorativno, ponovno doći iznadprosječno visoke temperature. Sve mi nekako sluti na to.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vidjet ćemo. Sjetimo se i dugoročnih prognoza koje su ukazivale na to da će ova zima biti iznadprosječno topla, čak su sugerirale to da bi u veljači ta odstupanja mogla biti veća nego u siječnju. Ja se uistinu nadam da to neće biti tako jer bi to značilo da uopće neće biti zime. Što se oborine tiče, treba reći da su dugoročne prognoze ukazivale na to da bi ova zima trebala biti oko prosjeka ili nešto malo više i pokazivale su odstupanja u svim zimskim mjesecima na području obale Jadrana. Ja moram reći da i ovo sada pogoršanje koje dolazi u vrijeme vikenda ponovno donosi obilniju kišu duž Jadrana i u područjima uz Jadran pa se čini da se nekako realizira ta dugoročna prognoza.

Ove sezone će ta kiša više biti orijentirana na područje Jadrana, oko Jadrana i da bi tamo moglo biti problema u vidu bujičnih poplava, možda urbanih poplava. Manje kiše na kontinentu i kako sada stvari stoje, bez konkretne zime i neke velike hladnoće.