Hrvatska dijaspora je značajna gospodarska i demografska snaga od koje Hrvatska može imati velike koristi, no nužno je stvoriti poticajne uvjete za investiranje i useljavanje, rečeno je na konferenciji "Meeting G2.3 – Poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske" koja se u ponedjeljak i utorak održala u Zagrebu. 

Kako i ime konferencije govori, fokus je bio na ljudima 2. i 3. generacije koji slabije ili nimalo ne poznaju hrvatski jezik, no postoje spone koje ih povezuju s maticom. Na panel diskusiji "Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese" upozoreno je na probleme s kojima se susreću iseljeni Hrvati koji bi željeli ulagati u domovini, a to su prije svega nefunkcionalno pravosuđe i troma birokracija.

Anto Sluganović iz Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji upozorio je na nastajanje nove dijaspore nakon ulaska naše zemlje u EU. "U Uniji nema granica ni ograničenja te ljudi bez problema odlaze 500 km od kuće raditi za višestruko bolje uvjete. Čak više ni jezik nije problem jer je engleski univerzalno sredstvo poslovne komunikacije, posebice u ICT sektoru", kazao je Sluganović.

Don Markušić, australski odvjetnik koji zastupa strane tvrtke u Hrvatskoj, upozorio je da mnoge potencijalne investitore iz Australije i SAD-a, posebice one manje, obeshrabruje dvostruko oporezivanje.  "Veće tvrtke su to riješile tako da su investiciju napravile iz zemlje s kojom postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a to je i razlog da taj problem nije dignut na viši nivo", ističe Markušić. 

Luka Krilić iz Ureda za dijasporu pojašnjava da je prepreka za snažnije investicije dijaspore bilo i nepostojanje centralnog mjesta na kojem bi bili istaknuti svi natječaji koji su aktualni u Hrvatskoj, a što je riješeno projektom aplikacije koju su financirali HGK i Grad Zagreb i u kojem investitor može pronaći projekt prema svojem interesu. Najavljeno je i da jedna velika hrvatska banka razvija projekt spajanja računa građana u Kanadi i Australiji s onim u Hrvatskoj, a što bi hrvatskim iseljenicima trebalo olakšati funkcioniranje te dati veću sigurnost prilikom dolaska u Hrvatsku.