Međunarodna dijabetička federacija procjenila je da je Hrvatska u 2010. godini na liječenje dijabetesa potrošila oko 10% svojega zdravstvenog proračuna. Uz očekivani porast broja oboljelih u Hrvatskoj na 10,5% odrasle populacije do 2030. godine, sve duljem preživljavanju bolesnika te posljedičnom velikom broju oboljelih s razvijenim komplikacijama bolesti, za očekivati je da će i troškovno opterećenje hrvatskoga zdravstvenog sustava svakim danom biti sve veće. Procjene Međunarodne federeacije potvrdila je i studija koju je provelo Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva (HDFEZ) koju je financirala farmaceutska tvrtka Novo Nordisk Hrvatska. Studija je pokazala kako je liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija velik trošak za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Financijski udar na proračun
Trošak dijabetesa tipa 2 iz perspektive HZZO-a procijenjen je na ukupno 2,5 milijardi kuna i predstavlja 11,49% izdataka HZZO-a, a trošak po bolesniku iznosi 14.277 kuna godišnje. Gotovo sav trošak bolesti odnosi se na izravne troškove (98,68%), odnosno na troškove zdravstvene zaštite po svim razinama. Samo 1,32% troškova otpada na troškove naknade zbog bolesti i invalidnosti, što pripada neizravnim troškovima. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi troškove liječenja dijabetesa u Hrvatskoj, prepoznati distribuciju troškova prema tipu iskorištenih zdravstvenih resursa te dodatno potaknuti pozornost svih relevantnih čimbenika na važnost prevencije, ranog otkrivanja i bolje kontrole bolesti koji dugoročno, osim utjecaja na zdravlje populacije, mogu smanjiti troškove hrvatskog zdravstvenog proračuna. “Drastičan porast broja oboljelih i financijski udar dijabetesa na zdravstvene proračune svijeta u međuvremenu su potaknuli posebnu pozornost UN-a, EU-a te pojedinih zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska koja je u Saboru usvojila i Rezoluciju o šećernoj bolesti u lipnju ove godine.

Troškovna analiza
Sa željom da i s naše strane olakšamo prepoznavanje veličine problema i učinimo borbu protiv dijabetesa učinkovitijom omogućili smo izradu neovisne studije ‘Trošak dijabetesa u Hrvatskoj’, koja je prva ovakva analiza šećerne bolesti u našoj zemlji.Riječ je o vrsti troškovne analize (cost of illness) koju primjenjuju zemlje s razvijenom farmakoekonomikom, a koja omogućuje uvid u ukupne troškove liječenja bolesti koja se analizira. Dobiveni rezultati slični su rezultatima drugih zemalja koje su provele ovakvo istraživanje, kao i procjenama Međunarodne dijabetičke federacije za Hrvatsku”, objašnjava Sanda Sandalj iz Novo Nordiska. Uobičajena je praksa da se ovakva analiza bavi dijabetesom tipa 2, koji je najčešći oblik ove bolesti. Iako se u drugim zemljama često analizira i širi spektar troškova, hrvatska analiza rađena je iz perspektive osiguravatelja te sadrži samo one troškove koje snosi HZZO. Rezultati analize pokazuju da je u 2009. godini HZZO na liječenje dijabetesa potrošio 2,5 milijardi kuna ili 11,49% svojeg proračuna. Od tih troškova 85,72% su troškovi liječenja komplikacija dijabetesa (posljedice loše regulacije glikemije), 14,28% su troškovi redovitih kontrola i lijekova za liječenje dijabetesa, a 8,75% su lijekovi za dijabetes (inzulini, oralni hipoglikemici). Daljnja analiza troškova pokazala je kako su po udjelu troškova koji otpadaju na komplikacije na vodećem mjestu hipertenzija i kardiopatija i to prvenstveno zbog dodatnih lijekova koje ti pacijenti uzimaju.

Daljnji benefiti studije
Imajući u vidu da danas u Hrvatskoj dobru regulaciju dijabetesa postiže 27% bolesnika, da gotovo 40% oboljelih ima nedijagnosticiran dijabetes (prosječno postavljanje dijagnoze je 8 godina od pojave bolesti), kao i procjene o daljem rastu broja oboljelih u budućnosti, u Novo Nordisku se nadaju da će rezultati ove analize potaknuti sve strane na učinkovitiju prevenciju, ranije dijagnosticiranje i što bolju regulaciju glikemije u oboljelih.Ova studija predstavlja troškovni model koji je razvilo HDFEZ, a koji prvi put u Hrvatskoj omogućuje potpuni izračun troškova dijabetesa, odnosno teret bolesti. Model omogućuje i uvid u zasebne troškove pojedinih komplikacija dijabetesa te je njime moguće pratiti i ukupne troškove specijalističkih pregleda, dijagnostike, troškove svih lijekova namijenjenih liječenju komplikacija te troškove bolovanja koje pokriva HZZO. Uz to, model omogućuje dalja istraživanja potencijalnih benefita, rezultata inicijativa i intervencija kojima je svrha smanjiti težinu i pojavnost komplikacija šećerne bolesti. Jedna od najznačajnijih analiza koštanja dijabetesa (cost of illness) jest analiza troška šećerne bolesti tipa 2 u Europi, CODE-2 studija. Njezini rezultati ukazuju na činjenicu da se otprilike 75% troškova za liječenje šećerne bolesti odnosi na troškove liječenja kroničnih komplikacija, dok najmanji udio u troškovima otpada na lijekove. U spomenutom istraživanju 55% troškova liječenja šećerne bolesti odnosi se na hospitalizacije, a na lijekove otpada svega 7% ukupnoga troška liječenja.

Crne brojke

U 2010. u svijetu je bilo 285 milijuna oboljelih, a u sljedećih dvadesetgodina procjenjuje se dalji porast broja oboljelih na 438 milijuna.
Procjenjuje se da je šećerna bolest peti vodeći uzrok smrti u svijetu.
Glavni uzrok smrtnosti i onesposobljenja osoba sa šećernom bolešću te glavni uzrok sve većeg opterećenja zdravstvenoga proračuna troškovima dijabetesa jesu kronične komplikacije bolesti.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 315.900 odraslih boluje od šećerne bolesti (9,2% odrasle populacije), ali je broj osoba s prepoznatom (dijagnosticiranom) šećernom bolešću daleko manji i iznosi 193.543 bolesnika.
Najčešći oblik dijabetesa je tip 2 bolesti, od kojeg boluje 92,8% bolesnika.
Epidemija dijabetesa znatno opterećuje zdravstvene proračune pa neki šećernu bolest nazivaju ekonomskim tsunamijem. Prema procjenama, u 2010. na liječenje dijabetesa utrošeno je oko 11,6% svih zdravstvenih proračuna svijeta.

Troškovi

Izravni troškovi koji nisu uključeni u izračun:
dio troškova ortopedskih pomagala
troškovi prijevoza do davatelja zdravstvene njege
troškovi za dodatke prehrani i posebnu prehranu

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Neizravni troškovi koji nisu uključeni u izračun:
troškovi bolovanja na teret poslodavca (do 42 dana bolovanja)
troškovi izgubljene produktivnosti zbog invaliditeta (dugoročno i kratkoročno)
troškovi izgubljene produktivnosti bruto domaćeg proizvoda
trošak izgubljenog vremena za aktivnosti slobodnog vremena
trošak izgubljene produktivnosti i slobodnog vremena članova obitelji prijatelja koji njeguju bolesnika
trošak izgubljene produktivnosti osoba koje rade sa smanjenim kapacitetom (a dolaze na posao)
trošak izgubljene kvalitete života

Troškovi po jedinici usluge računati su bez diskontiranja (uobičajeni proces kojim se u iznosu od 2 do 5% smanjuju troškovi liječenja ili ishoda liječenja nakon određenog vremena) i bez primjene stope inflacije