Izvoz softvera proizvedenog u Hrvatskoj lani je porastao za 32,7 posto na 2,03 milijarde kuna. Raste već petu godinu zaredom i daje naslutiti da se sličan rast izvoza bilježi i u drugim segmentima razvoja i proizvodnje visoke tehnologije, moglo se doznati na 11. konvenciji hrvatskih izvoznika u okviru radionice o Digitalnoj ekonomiji i izvozu koju je moderirao prof. dr. sc. Mario Kovač sa FER-a. Kovač je naglasio kako je FER orijentiran na suradnju s industrijom i međunarodnim projektima.

Na godišnjoj razini fakultet iz međunarodnih izvora povlači oko tri milijuna eura. Digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka gospodarstva i bitno mijenja strukturu gospodarstva svih razvijenih zemalja. U Hrvatskoj su predstavnici digitalne ekonomije izvoznici poput domaćeg proizvođača robota, elektromotornih pogona i industrijskih pogona HSTEC-a. Zadarska tvrtka najveći je hrvatski proizvođač robota i popratne tehnologije za Industriju 4.0. Zapošljava 70 radnika i lani je imala promet od 7,3 milijuna eura, a više od 80 posto prihoda dolazi mu iz izvoza. Željko Goja, direktor HSTEC-a kaže da nova industrija zahtjeva drugačiji pristup. "Mi radimo na principu otvorenih inovacija gdje surađujemo sa fakultetima i istraživačkim institutima u Hrvatskoj i inozemstvu s kojima zajednički razvijamo rješenja prema potrebama klijenata", pojašnjava Goja.

HSTEC mnogo radi za najveće svjetske proizvođače automobila od SAD-a preko Europe do Južne Koreje. Usto, primjerice rade za velike sustave poput Rexrotha u sastavu njemačke Bosch grupe. "Razvojamo sustave koji omogućuju da strojevi međusobno surađuju, poput robota, te sve to povezujemo sa sustavima kao što su SAP, AutoCAD ili Visaul Studio kako bismo omogućili inženjerima da razvoj počnu raditi u virtualnom svijetu i zatim ga jednostavno pretoče u realan svijet", kaže Goja. Dodaje da je HSTEC u inozemstvo krenuo od početka rada, jer je tvrtke 1997. godine pokrenuta u suradnji s tvrtkom SAS Zadar i njemačkom tvrtkom Bosch-Rexroth. Damir Sabol, suosnivač i direktor softverske tvrtke MicroBlink kaže da mu tvrtka, čije je sjedište u Zagrebu, danas izvozi 93 posto proizvodnje. Zapošljava 20 radnika, a s dodatnom tvrtkom PhotoMath, koju je osnovao za potrebe razvoja globalno najpopularnije hrvatske mobilne aplikacije, ističe da ih je 30.

"Proizvodimo softverske module koji se ugrađuju u aplikacije i hardver, a koji služe za strojno čitanje dokumenata i drugih zapisa kako bi odmah bili spremni za obradu na računalu", kaže Sabol. Navodi da su razvoj svoje BlinkID tehnologije započeli godinu dana prije nego su osnovali tvrtku. Zatim su je prodali Erste banci, koja je s njom prva u Hrvatskoj uvela mogućnost skeniranja i automatskog plaćanja računa preko mobitela. Kako je Erste banka zahvaljujući BlinkID-u uspjela povećati korištenje svojeg mobilnog bankarstva za 20 puta, tu je tehnologiju kupila i njena matica u Austriji."Jedan od načina za izlazak na strano tržište je da pronađete zadovoljnog kupca u Hrvatskoj i zatim idete korporativnom hijerarhijom prema njihovim vlasnicima, ali mi smo se odlučili i za još jedan pristup", kaže Sabol.

Otišli su u SAD-e, gdje su našli novu primjenu. Njihova tehnologija koristi se za provjeru identiteta glasača na američkim izborima. Tamošnja policija ih koristi pri identifikaciji prekršitelja, a u novije vrijeme koriste se i produljenje polica za auto-osiguranje. "Ali naš najjači proboj u inozemstvo ostvarili smo s mobilnom aplikacijom PhotoMath u koju smo upakirali našu tehnologiju i zatim otišli na startup natjecanja u inozemstvo, pogodili na Techcrunch Disruptu u Londonu prije dvije godine", kaže Sabol. PhotoMath je samo dan otkako je prezentiran u Londonu dobio 110 tisuća korisnika. Dan nakon toga imao ih je više od pola milijuna, a treći dan preko 2,5 milijuna korisnika.

Trenutačno, PhotoMath koristi više od 30 milijuna korisnika i najpopularnija je hrvatska mobilna aplikacija. "Ta mobilna aplikacija donijela nam je prepoznatljivost u svijetu i otvorila mnoga vrata, omogućila nešto što bi inače stajalo milijune kuna u promidžbi, ali bez obzira na to nismo prestali raditi ono što u Hrvatskoj još nije postalo uobičajeno – i dalje se sjednemo na avion, odletimo u Njemačku ili Nizozemsku i sastanemo se uživo s klijentom, jer neke stvari u poslu se ne mijenjaju", kaže Sabol. Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, koja izvozi 62 posto svojih rješenja i usluga u području implementacije analitičkih sustava i big date izvozi, kaže da su u izvoz krenuli zbog velike potražnje za njihovih uslugama u regiji.

No, onda se dogodila kriza, potražnja se smanjila, i imao je izbor: otpustiti ljude ili početi raditi na globalnom tržištu. "Odlučili smo se za potonje pa tako danas radimo u Austriji, Bugarskoj i Velikoj Britaniji u Europi, zatim u Alžiru, Tunisu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima što se šire, MEA regije tiče, a proširili smo se i na Mijanmar i Maldive", kaže Oreščanin. Navodi da se u inozemstvo ne mora ići s velikim budžetom. Oreščanin kaže da oni sami aktivno traže partnere, zatim sudjelovali su u osnivanju i radu udruge CISEx otkuda su mnogo naučili o izvozu, a k tome posjećuju stručne konferencije i sudjeluju u EU projektima. "Na kraju ne treba zanemariti web i društvene mreže", zaključuje Oreščanin.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’