Godinu dana prije razornog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, te četiri mjeseca prije onog u Zagrebu, snažno podrhtavanje tla dogodilo se i u Albaniji.

Nešto prije četiri sati ujutro, 26. studenog 2019. godine, snažan potres magnitude 6,3 po Richteru pogodio je sjeverozapadnu Albaniju. Epicentar potresa na dubini od 38 kilometara bio je 22 kilometara od Drača i 30 kilometara od Tirane, a osjetio se sve do talijanskog Taranta i Beograda udaljenom 370 kilometara.

Prema objavi albanske vlade, bio je to najjači potres koji je pogodio zemlju u zadnjih tridesetak godina. Počinio je veliku štetu u 11 općina, uključujući i dvije najmnogoljudnije i najrazvijenije – Tirana i Drač.

Uništene su i ozbiljno oštećene tisuće zgrada i kuća, uključujući javnu i privatnu infrastrukturu, domove, škole i zdravstvene ustanove. Potresom je pogođeno oko 200.000 ljudi, izravno njih 50.000, a neizravno 150.000. Poginula je 51 osoba, ranjeno preko 900 ljudi, a 17.000 njih raseljeno je zbog gubitka domova.

Najteže pogođeni turizam i nekretnine

Albanska vlada je 6. prosinca od Europske unije, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke zatražila potporu i sveobuhvatnu procjenu štete i gubitaka te potreba za oporavkom koji proizlaze iz potresa. Proces procjene započeo je 16. prosinca 2019. i bio dovršen 30. siječnja 2020. godine.

Utvrđeno je da je ukupni učinak katastrofe u 11 općina 985,1 milijuna eura, od čega 843,9 milijuna eura predstavlja vrijednost uništene fizičke imovine, a 141,2 milijuna eura odnose se na gubitke. Većina šteta odnosi sa na stanovanje (78,5%), proizvodnju (8,4%) i obrazovanje (7,5%).

Što se tiče gubitaka, najveći udio ima proizvodni sektor (56,4%), a slijede stanogradnja (24,1%) i civilna zaštita i smanjenje rizika od katastrofa s 9,4%. Gledano u odnosu na vlasništvo, 76,5% štete odnosi se na privatno, a 23,5% na javno vlasništvo. Procjenjuje se da je potres prouzročio učinke koji su jednaki 6,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. u šteti i 1,1% BDP-a u gubicima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Štete iznose 26,4% bruto investicija u fiksni kapital, što ukazuje na ograničeni kapacitet Albanije da postigne potpunu obnovu u kratkom do srednjem roku. Što se tiče gubitaka, najteže pogođeni gospodarski sektori bili su turizam i nekretnine, ali značajna šteta nanesena je i obrazovanju, zdravstvu, javnoj infrastrukturi, proizvodnji i trgovini te poljoprivredi.

Kao rezultat potresa, procjenjuje se da je stvarni rast BDP-a tijekom 2019. i 2020. godine niži s učincima gubitaka koji ograničavaju rast u srednjoročnom razdoblju.

Očekuje se da će potres dodatno opteretiti javne financije jer će fiskalni deficit biti veći za 0,7 posto BDP-a. Predviđa se i pogoršanje trgovinskog deficita te deficita tekućeg računa.

Što se tiče procjene ukupnih potreba za oporavkom, one su procijenjene na iznos od 1,07 milijardi eura za sve sektore. Najveće su potrebe u stambenom sektoru, 802,2 milijuna eura, što čini 75% ukupnih potreba. Slijedi ga obrazovni sektor s 9%, oporavak infrastrukture sa 6% te proizvodni sektor sa 4,2%.

Na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji Zajedno za Albaniju, početkom 2020. godine, Europska unija i međunarodni donatori obećali su Albaniji pomoć od1,15 milijardi eura za obnovu nakon potresa. Europska komisija, zemlje članice i Europska investicijska banka najavile su 400 milijuna eura, od čega je Komisija obećala 115 milijuna eura iz proračuna EU.

Sigurnija i zelena gradnja

To uključuje prvih 15 milijuna eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i rehabilitaciju ključnih javnih zgrada poput škola te kasnijih 100 milijuna eura bespovratnih sredstava za ostale javne i privatne zgrade te oporavak pogođenih poduzeća.

Cjelokupna gradnja i obnova slijedit će načelo ‘Izgradite bolje’, primjenjujući održive građevinske norme i smanjujući budući rizik, obnavljajući infrastrukturu i sustave da bude jača, sigurnija i otpornija na katastrofe. Posebna mjera donijet će i poboljšanja u energetskoj učinkovitosti.

Velika pomoć došla je i od UNDP-a (Razvojni program Ujedinjenih naroda) čija je dugoročna podrška usmjerena na ulaganje i obnovu javne strukture, uključujući obrazovne ustanove, jačanje spremnosti zemlje na katastrofe i pomoć lokalnim gospodarstvenicima.

UNDP je održao nekoliko krugova savjetovanja s članovima zajednice kako bi dobio njihove ideje o #SchoolIWant. Preko 7000 ljudi aktivno je sudjelovalo u konzultacijama te zatražilo da škole budu opremljene laboratorijima, teretanama, knjižnicama i pristupom osobama s invaliditetom.

Albanije je postala i korisnica UNDP-ovog programa ‘In Motion’ koji se već provodio u Meksiku, Haitiju i Hondurasu.

Riječ je o programu čiji je cilj gospodarski podići mala i mikro poduzeća, pomoći im da oporave poslovnu infrastrukturu i ponovno uspostave ekonomske aktivnosti na tržištu uvodeći inovacije u tradicionalni poslovni model.

‘In Motion’ je okupio 15 vlasnika malih tvrtki te im pomogao da osnaže poduzetničke vještine i komercijalni imidž te kupe novu opremu. UNDP ih je obučio za procjenu situacije, računovodstvo, marketing i administraciju.

Svi su unaprijedili svoj komercijalni imidž razvojem brenda i oglašavanjem te su obnovili i modernizirali svoju infrastrukturu i inventar. Savjetnici su potakli vlasnike da preferiraju prodaju lokalnih proizvoda te kasnije osmislili i promociju tih proizvoda kako bi povećali njihovu prodaju i privukli nove kupce.

Godinu dana kasnije, 15 vlasnika je saniralo i restrukturiralo svoja poduzeća i ostvarilo 10-postotni rast dobiti. Mala poduzeća u Albaniji čine više od 94 posto svih poduzeća koja zapošljavaju oko 38 posto radnika u privatnom sektoru, što ‘In Motion’ čini još važnijim programom.

UNDP je, u partnerstvu s općinom Lezha i istraživačkim centrom specijaliziranim za urbani razvoj, izradio strategiju smanjenja rizika od katastrofa za općinu.

Također je pokrenuo i program potpore na nacionalnoj razini što će dugoročno osigurati da Albanija ima
nacionalnu platformu za institucionalni dijalog za smanjenje rizika od katastrofa, nacionalnu strategiju za smanjenje rizika od katastrofa i nacionalni plan za hitne slučajeve.