Invaliditet ima stotinu lica, na globalnoj razini podaci ukazuju kako 62 posto zaposlenika s invaliditetom nema vidljiv invaliditet.

Ako ste uvjereni da u vašoj radnoj okolini nema osoba s invaliditetom, velika je vjerojatnost da ste u krivu. Individualne razlike među osobama s invaliditetom, uvjetovane su različitim vrstama oštećenja, poremećaja i bolesti.

Prilagođena stručna podrška
Osobe s određenom vrstom oštećenja, poremećaja ili bolesti mogu imati različite teškoće u funkcioniranju, a stupanj ograničenja i funkcioniranje osobe varira među pojedincima. Ista dijagnoza nužno ne mora značiti i potpuno jednako funkcioniranje.

Stoga u populaciji radno-aktivnih osoba s invaliditetom postoji određeni segment, koji se zbog težine invaliditeta ili zdravstvenog stanja ne može zaposliti i biti aktivan na otvorenom tržištu rada, već je zapošljiv u zaštitnim radnim uvjetima, na zaštitnom radnom mjestu, gdje je za svakog pojedinca osigurana stručna podrška, prilagođena individualnim potrebama, kako bi se postigao njen daljnji razvoj, održale ili povećale individualne radne i kognitivne sposobnosti, motoričke, socijalne te praktične životne vještine.

S ciljem da poveća zapošljivost, omogući samostalnost te razvoj osjećaja vrijednosti i vlastitog doprinosa društvu za teško zapošljive osobe s invaliditetom Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama od 2019. godine provodi projekt Program radnog treninga za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima u okviru zaštitnih radionica i integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj.

“Od početka provedbe u projekt je uključeno 55 korisnika, od kojih je ukupno zaposleno 15; 13 u zaštitnim uvjetima, 2 na otvorenom tržištu. Program radnog treninga trenutno provodi devet zaštitnih i integrativnih radionica: Hedona d.o.o., Hrast-Export-Puklavec d.o.o., Labtex d.o.o., Srednja strukovna škola Varaždin, URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Suvenir Arbor Sirač, DES Split, Tekop Nova Pula i Znak tišine d.o.o./Kloppa d.o.o.

Dvogodišnji program osposobljavanja omogućava korisnicima rad na različitim radnim mjestima u proizvodnji (tekstil, konfekcija, tisak i kartonaža, metal i keramika, drvna industrija, proizvodnja čokolade, prehrana, skladišni te poslovi čišćenja i održavanja) i administrativnim poslovima (nabava, statistika, opći i kadrovski poslovi).

U okviru navedenih poslova, pronalazi se optimalno radno mjesto za svakog korisnika, temeljeno na sposobnostima, interesima i specifičnostima njihova radnog funkcioniranja”, objašnjavaju iz Zavoda.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U izvedbi cjelokupnog programa radnog treninga korisnicima je osigurana stručna podrška u vidu savjetodavnog individualnog i grupnog rada, koju pruža 18 stručnih radnika – psihologa, socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i pedagoga. Korisnici su mahom mlade osobe, od 15 do 24 godine (43,64 %), a u odnosu na vrstu i stupanj obrazovanja, otprilike polovica je završila posebne obrazovne programe za učenike s teškoćama u razvoju.

Bolja kvaliteta života
“Najveći broj korisnika, 22 (40%) nezaposlen je između 3 i 6 godina, a čak njih 11 (20%) je prijavljeno u evidenciji HZZ – a dulje od 9 godina. Od ukupnog broja korisnika u projektu (55), 40 korisnika (73%) nije nikada bilo u radnom odnosu.

Prosjek radnog staža korisnika koji su prije uključivanja u projekt povremeno bili u radnom odnosu (15 korisnika) je jedna godina i 10 mjeseci. Sudjelovanjem u projektu, korisnicima je osigurana općenito bolja kvaliteta života, u smislu veće uključenosti u zajednicu, više socijalnih kontakata, povećanje samostalnosti i samopouzdanja, te razvoj osjećaja vrijednosti i vlastitog doprinosa društvu”, ističu iz Zavoda i napominju kako je u procesu zapošljavanja neophodno polaziti iz perspektive kompetencija, a ne pretpostavki o invaliditetu te primjenjivati individualizirani pristup od trenutka zapošljavanja tijekom cijelog radnog vijeka.

“Isključivo na ovaj način ne odbacujemo preostale radne sposobnosti velikog broja osoba s invaliditetom”, zaključuju iz Zavoda.